Danas je Nikoljdan slava koju slave mnogi u Srbiji i koja je posna. Naime danas se na trpezi kod slavljenika trebaju naći samo posna jela bez mesa i pečenja kao i ostalih mrsnih namirnica.
Praznik Svetog Nikole je jedna od najznačajnijih svetkovina u Srba, ako ne i najistaknutija, jer nemali broj vernika slavi ovu krsnu slavu. Ipak, usprkos blagdanskoj prirodi dana, mnogi se pojedinci bave žalovanjem, iako se ta čast odaje božićnoj korizmi. Uoči blagdana Svetog Nikole na društvenoj platformi X povela se rasprava o kulinarskim običajima vezanim uz blagdan, točnije slavi li se uz bogatu ili posnu hranu. El, poznajete i pojedinca koji svetog Nikolu slavi prilično korpulentno, što je navedeno u objavi koja je izazvala salvu komentara; autor je pojasnio da je upit napravljen bez ikakve zle namjere.
- Na temelju uočenih odgovora čini se da će brojni naši džematlije ovu slavu obilježiti uz raskošno okićen stol. – Zaista, to se često primjećuje kod Krajišnika, kao i kod krajiških kolonista u Vojvodini. Tradicija uključuje post do podneva, nakon čega slijedi obrok bogat masnoćom koji počinje u podne. Podrijetlom iz Knina, ova je praksa dio lokalnih običaja. Dodatno, primjećuje se da polovica moje obitelji na St. Johnu rutinski drži obroke srijedom ili petkom, kao što je naznačeno u jednom komentaru, dok drugi dodaje:
Moja baka, rođena 1892. godine, često je slavila i tvrdila da su takve fešte u Beogradu oduvijek bile običaj. Sveti Nikola se smatra likom od velike važnosti. Otprilike 90% stanovništva ovu prigodu promatra s ribom. Na primjer, u Železniku je moja izloženost i poznavanje slavlja prvenstveno proizašlo iz tradicije pečenja. Mještani također tvrde da pojedine obitelji u Sremu obilježavaju spomen na Svetog Nikolu bogatom i obilnom trpezom. Ponosan sam što slavim pored svojih roditelja, roditelja mog supružnika i značajnog dela Srema. To je oduvijek bila naša tradicija.
Naravno, ponudu čine i posna i masna jela. Nakon što sam se raspitao kod svećenika, savjetovao mi je da poželim dobrodošlicu svim svojim prijateljima, bez obzira na njihova uvjerenja – bili oni vjernici ili ateisti. Naglasio je važnost dobrog postupanja prema njima, dopuštajući svakom gostu slobodu izbora što god želi jesti. No, ima i onih koji tvrde da je Sveti Nikola isključivo blagdan vezan uz korizmu. Za pravoslavne kršćane svrstavanje svetog Nikole u korizmene blagdane je nedvosmisleno, jer se događa u vrijeme božićne korizme. Jedan korisnik primijetio je da je stol skroman, dok je nekoliko svećenika stalno upozoravalo da je pripremanje ekstravagantne gozbe za Nikoljdan grijeh.
Teolog SPC Hadži Dragan Popović izjavio je na televiziji Prva da Sveti Nikola dosljedno utjelovljuje slavu Velikog posta. Slavlje je dosljedno usklađeno s korizmom, jer se događa tijekom Velike korizme, priznate kao treće najstrože razdoblje posta. Redoslijed strogosti je sljedeći: na prvom je mjestu Uskrs, zatim Djevica Marija, a na trećem mjestu je 40-dnevni post povezan s Božićem. Ovo obilježavanje zaslužuje poštovanje, jer apostol Pavao tvrdi da samo oni koji se natječu u skladu s utvrđenim pravilima imaju pravo na nagradu, kako je tom prilikom pojasnio.
Tradicionalno, Nikoljdan se odlikuje običajima koji uključuju duhovnu pripremu i razmjenu darova. Slavljenici Svetog Nikole pripremili su svečani stol okićen slavskom tortom, svijećom i molitvom posvećenom svetitelju. Ovom prilikom je uobičajeno suzdržavati se od svakodnevnog rada, dopuštajući obiteljima da se okupe u slavlju kroz molitve, zajedničke obroke i zajedničku radost. U brojnim kućanstvima tradicija je darivanja djece, što je odraz duboke ljubavi svetog Nikole prema njima, jer se vjeruje da je on posebno čuvao i darivao mlade.
Uvriježeno vjerovanje kaže da se na dan svetog Nikole djeca često darivaju orasi, lješnjaci, jabuke i slatkiši koje ukućani stavljaju u cipele ili uz prozore, s nadom da će sveti Nikola donijeti sreću i sretno djeci. Nadalje, običajna praksa koja se održava na dan svetog Nikole odnosi se na koncept “vodene slave”. Kao svetac zaštitnik pomoraca, široko se smatra da se pojedinci ove profesije ne bi trebali isplovljavati na ovaj dan. Ova je tradicija duboko ukorijenjena u pomorskoj kulturi, budući da su pomorci dugo vjerovali da Sveti Nikola nudi pomoć i zaštitu tijekom njihovih putovanja.
Osim pomoraca, Sveti Nikola se također poštuje kao svetac zaštitnik putnika; posljedično, mnogi bhakte odlučuju ostati kod kuće i moliti se, uvjereni da je mudrije izbjegavati putovanja na ovaj dan. Posebno lijepa tradicija koja se održava na dan Nikole uključuje pružanje pomoći onima koji su manje sretni. U skladu s načelima Svetog Nikole, sljedbenici smatraju da je ovom prigodom od iznimne važnosti podržati siromašne i ugrožene.
Ovaj dan služi kao dirljiv podsjetnik da se ključna poruka koju je prenio sveti Nikola vrti oko važnosti velikodušnosti i suosjećanja prema drugima. Nikoljdan je dan namijenjen okupljanju vjernika, odavanju počasti svom zaštitniku i promišljanju o bitnim vrijednostima kao što su ljubav, pomoć, milosrđe i vjera. Nadalje, služi kao prilika za pripremu nadolazećih obiteljskih slavlja, uključujući i potrebno aranžiranje hrane za svečani stol.
