Ljeto nam se polako bliži kraju i oni koji imaju bašte već su završili većinu svojih poslova. Mnogi spremaju namirnice za zimu a među njima je jedna od važnijih krompir.
Krompir je jedna od najznačajnijih i najčešće konzumiranih namirnica u kućanstvima svijeta. Njihova svestranost, nutritivna vrijednost i dugi vijek trajanja čine ih temeljem brojnih jela, ali samo ako su pravilno skladištena. Zanemarujući osnovna načela, krumpir gubi svoju autentičnost – postaje mekan, niče ili ima odvratan miris i okus. Zbog toga je važno razumjeti način na koji ih čuvati kako bi zadržali svoj okus i teksturu. Jedan od najčešćih problema s kojima se ljudi suočavaju prilikom skladištenja krumpira je prisutnost klica. U početku se čini da su ta povišenja bezopasna, ali zapravo sugeriraju da je temperatura skladištenja previsoka ili da prostor nema dovoljno ventilacije.
Ako se klice odmah uklone, krumpir se još može iskoristiti, ali ako odstoji dulje vrijeme, povećat će se količina solanina, prirodnog toksina koji može biti štetan za zdravlje. Kao rezultat toga, njihovo skladištenje na optimalnoj temperaturi od 6 do 10 stupnjeva Celzijusa postaje neophodno. Mnogi vlasnici čine istu grešku: stavljaju krumpire u hladnjak. Iako se čini očitim da bi niža temperatura usporila proces kvarenja, zapravo je suprotno od toga. U hladnjaku se škrob u krumpiru pretvara u šećer, što mijenja okus i konzistenciju.
Umjesto ugodnog i zemljanog okusa, kuhanje ili pečenje rezultira gorkim, slatkim okusom, a tekstura postaje pjeskovita. Hladnjak nije prikladan za čuvanje krumpira, ali je prikladan za druge namjene, kao što je tamni i prozračni prostor sličan podrumu ili smočnici. Iz Agrokluba navode kako stručnjaci preporučuju da krumpir najveću sposobnost disanja ima kada se čuva u mrežastim vrećama, platnenim vrećama ili drvenim sanducima. Plastične vrećice treba odbaciti jer zadržavaju vlagu i potiču truljenje. Također je korisno povremeno procijeniti svoje zalihe i ukloniti sve plodove koji pokazuju znakove kvarenja – jedan pokvareni krumpir može se brzo proširiti na cijelu seriju.
Jedan intrigantan i manje poznat način održavanja svježine je čuvanje krumpira uz jabuku. Jabuka oslobađa etilen, tvar koja može spriječiti rast gomolja u ranoj fazi. Ova metoda će zadržati krumpir netaknutim i aromatičnim do osam tjedana. No, morate biti oprezni – ako ih držite zajedno duže vrijeme, jabuka će se vjerojatno brže pokvariti, stoga je važno redovito provjeravati stanje ploda. U domaćim domovima Balkana oduvijek je bilo raznih načina da se produži vijek trajanja krumpira. Starije generacije često su ih držale u podrumima koji su bili prekriveni slamom ili su bili dovoljno veliki da održavaju odgovarajuću temperaturu.
- Unatoč tome što moderni uvjeti imaju nove mogućnosti, temeljni princip još uvijek nije promijenjen: krumpir služi kao hladna, tamna i atmosferska okolina. List Večernje novosti objavio je da poljoprivredni stručnjaci predviđaju da je način berbe i transporta također važan za povećanje dugovječnosti. Krumpir je osjetljiviji na oštećenja tijekom procesa vađenja ili tijekom transporta, jer mikroorganizmi imaju brži pristup tlu ili vozilu. Stoga se preporuča štedljiva briga o njima i odvajanje samo manjih, oštećenih uzoraka od zdravih i jakih. Spremište u stanovima koji nemaju podrum ili poseban skladišni prostor predstavlja jedinstven izazov. U ovom slučaju, najučinkovitije rješenje je smjestiti najhladniji dio stana – često balkon ili ostavu koja nema izravan pristup sunčevoj svjetlosti.
Krumpir se može smjestiti u platnene vreće ili kutije od kartona koje olakšavaju protok zraka. Nikada se ne smiju nalaziti u blizini luka, jer pospješuju proces klijanja. Jedna od najčešćih namjena krumpira u kuhinji je njegova nutritivna vrijednost. Imaju visoku koncentraciju vitamina C, kalija i vlakana, a pravilno pohranjeni mogu biti značajan izvor energije tijekom cijele godine. Međutim, neispravno skladištenje krumpira može dovesti do gubitka većine njegovih hranjivih tvari, što dodatno naglašava važnost skladištenja u odgovarajućim uvjetima. Kako prenosi RTS Život, nutricionisti savetuju da se krompir pre upotrebe dobro opere i po potrebi oguli, posebno kada su klice već iznikle. To smanjuje vjerojatnost unosa velike količine solanina.
Ipak, najučinkovitija mjera zaštite je prevencija – pažljivo skladištenje koje prije svega sprječava pojavu klica. Zanimljivo je da su se metode skladištenja krumpira drugačije razvijale u svakoj regiji. U nekim područjima Hrvatske i Bosne i Hercegovine još uvijek se koriste tradicionalne jame za “krumpir”, gdje se gomolji stavljaju ispod sloja zemlje i slame, čime se održava stalna temperatura i vlažnost. Ovakvi načini čuvanja pokazuju da je mudrost predaka još uvijek aktualna u današnjem društvu, posebice kada se žele veće količine.
Međutim, bez obzira na metodu, primarni prijedlog ostaje isti: krumpir treba zaštititi od sunčeve svjetlosti, topline i vlage. Sunčeva svjetlost ne samo da potiče klijanje biljaka, već dovodi i do pojave zelene boje na površini, što ukazuje na veću koncentraciju solanina. Ako krumpir pozeleni, najbolje ga je u potpunosti izbjegavati. Sigurnost hrane uvijek mora biti na prvom mjestu. Oni koji žele dugo uživati u ovoj namirnici trebali bi slijediti nekoliko jednostavnih koraka: odabrati zdrave gomolje, čuvati ih u odgovarajućem okruženju, kombinirati s metodama poput dodavanja jabuke i redovite provjere stanja zaliha.
Ova metoda omogućuje krumpiru da ostane kompaktan, gladak i ukusan mjesecima nakon berbe. U konačnici, priča o krumpiru nije samo o jednoj namirnici, već promiče i važnost poštivanja prirodnih procesa i brižnog spremanja hrane. Kada se u projekt uloži malo truda i znanja, rezultat je zdrava, ukusna i dugotrajna namirnica koja povećava vrijednost svakog domaćeg obroka.
