Danas je potpuno jasno svima da način naše ishrane ima direktan uticaj na zdravlje našeg organizma i mnogo ljudi s etrudi da promijeni svoje jelovnike i da u njega uvrste zdrave namirnice.
U svijetu suvremenih zdravstvenih nesporazuma, gdje je granica između znanstvene istine i marketinškog žargona sve nejasnija, ključno je poslušati stručnjaka koji artikulira i logično objašnjava probleme vezane uz naše tijelo i opću dobrobit. Jedan od takvih autoriteta je i profesor dr Dejan Čubrilo, specijalist sportske medicine i profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. Njegov pogled na zdravlje temelji se na znanstvenim dokazima, praktičnom iskustvu i zdravom razumu, pružajući vrijedan uvid u prevladavajuće zablude u vezi s masnoćom, metabolizmom i prehranom.
- Dr. Čubrilo pojašnjava da se jedna česta zabluda tiče kolesterola. Umjesto da se smatra totalnim neprijateljem kojeg treba iskorijeniti iz tijela, kolesterol je, zapravo, neophodan za razne fiziološke funkcije. Neophodan je za učinkovito funkcioniranje stanica, proizvodnju hormona i sintezu vitamina D. Problem nastaje povećanjem kolesterola i triglicerida, što je posljedica neuravnoteženosti prehrane, neadekvatnog metabolizma i hormonalnih poremećaja.
Doktor Čubrilo naglašava da se ne treba bojati svakog povećanja razine kolesterola. Vrijednosti do 6 mmol/l ne zahtijevaju agresivno liječenje; umjesto toga, savjetuje se prirodna promjena prehrane i načina života. Pojam “brz metabolizam” često se krivo tumači. Mnogi ga pojedinci povezuju s brzom probavom i redovitim pražnjenjem crijeva; međutim, ova povezanost ukazuje na probavne probleme. Kako je profesor artikulirao, učinkovit metabolizam podrazumijeva sposobnost tijela da učinkovito apsorbira, prerađuje i koristi hranjive tvari iz hrane uz minimalnu proizvodnju nusproizvoda i ne opterećujući probavne organe.
Kada su metabolički procesi poremećeni, tijelo ne uspijeva učinkovito koristiti energiju, što dovodi do nakupljanja masti u jetri i okolnim tkivima. To nas dovodi do uloge povišenog inzulina, koji služi kao primarni faktor koji pridonosi masnoj jetri i stvaranju štetnih masnoća, a ne samo konzumacija masne hrane. Čubrilo naglašava da osobe s masnom jetrom imaju i povišenu razinu inzulina. Taj povišeni inzulin potiče stvaranje masti u jetri, što pogoršava stanje. Izraz detoksikacija nedavno je stekao značajnu popularnost; međutim, često se koristi površno i bez pravog razumijevanja njegovih implikacija.
Dr. Čubrilo upozorava da se detoksikacija ne smije krivo tumačiti jednostavno kao “trodnevna dijeta” ili režim sokova koji nema znanstvenog opravdanja. Autentična detoksikacija je produljeni proces usmjeren na ponovno uspostavljanje unutarnje ravnoteže tijela, što uključuje normalizaciju probave, smanjenje upale i uspostavljanje dosljedne funkcije crijeva. Ističe da je za čišćenje organizma nužna pravilna probava, a ne gladovanje. Prisutnost neprobavljene hrane stvara toksično okruženje u crijevima, potičući rast bakterija i gljivica.
Stoga je od vitalne važnosti podržati funkciju probavnog sustava, a ne dodatno iscrpljivati svoje resurse. Posebno vrijedan prijedlog koji nudi za uspostavljanje večernje rutine je: Prije spavanja poželjno je pojesti namočenu kakiju ili smokvu jer ove namirnice poboljšavaju rad crijeva, pročišćavaju žuč i potiču regenerativne procese u tijelu tijekom sna. U kontekstu regulacije masti i detoksikacije, dr. Čubrilo preporučuje strogo izbjegavanje dodatnih masnoća, osobito u fazi regeneracije jetre. Dok tijelo ne dođe u stanje stabilizacije, čak i izvori poput maslinovog ulja, badema ili oraha smatraju se nepoželjnim.
Umjesto toga, preporučljivo je: Gotova jela najčešće se sastoje od povrća kuhanog na pari s kuhanim mesom, a sve bez dodavanja masnoće. Osobama starijim od 30 godina posebno se savjetuje potpuno izbjegavanje jaja i mliječnih proizvoda. Upozorava da su “mlijeko i mliječni proizvodi prilično zahtjevni za probavu, što dodatno opterećuje ionako opterećen organizam”. Posebno upozorava na prerađene i domaće sokove bez vlakana, jer mogu uzrokovati naglo povećanje razine inzulina, što zaustavlja razgradnju masti. Preporučljivo je konzumirati cijelo voće, uključujući sva vlakna i sjemenke, jer ovaj pristup smanjuje inzulinski odgovor i povećava sposobnost tijela da učinkovito koristi hranjive tvari.
Profesor Čubrilo preporuča uzimanje prirodnih antioksidansa umjesto oslanjanja na farmaceutske formulacije. Predlaže unos malih količina voća i povrća – 50 do 100 grama, pet do šest puta dnevno, na uravnotežen način. Ovakav dosljedan obrazac unosa biljnih vlakana i mikronutrijenata pridonosi snižavanju razine kolesterola i olakšava regeneraciju tijela na način bez stresa. Antioksidansi dobiveni iz voća i povrća: Pomažu u smanjenju viška masnoće i potiču pravilan rad jetre i gušterače. Ukratko, naglasak je na postizanju prirodne ravnoteže, a ne na korištenju agresivnih mjera kontrole.
Izjava prof. dr. Dejana Čubrile ne zagovara ekstremno djelovanje; nego naglašava povratak jednostavnosti. Umjesto da alarmirano reagiramo na svako novo otkriće, trebali bismo se prilagoditi svojim tijelima, razumjeti njihove zahtjeve i njegovati održiv način života. Njegova metodologija ne odbacuje medicinu; nego ga poboljšava razumijevanjem funkcija tijela i identificiranjem načina da mu se pomogne bez štetnih učinaka. Ne postoji jedinstvena dijeta ili čudesno rješenje, već principi zdravog razuma, discipline i inherentnog ritma tijela – elementi koje njegovo vodstvo učinkovito ponovno naglašava.
