Izbacivanje pljuvačke tokom sna posebno kod osoba koje spavaju otvorenih usta nije rijetka pojava i uglavnom nije ništa uznemirujuće ni ozbiljno. Najčešće se događa osobama koje imaju običaj spavati na stomaku.
Slina ima ključnu ulogu u održavanju vlažnosti usne šupljine, olakšava probavu, čisti usta i štiti od bakterija i raznih mikroorganizama. Unatoč tome, prekomjerno slinjenje, bilo da se javlja sporadično ili stalno, može rezultirati nelagodom i može značiti temeljni medicinski problem. Primarni čimbenik koji doprinosi pojavi pojačanog slinjenja je položaj spavanja koji pojedinci zauzimaju. Kada se osoba postavi na bok ili na trbuh, opuštanje mišića čeljusti rezultira otvaranjem usta, što olakšava izlazak sline.
- Ova pojava je posebno uočljiva kod onih koji zauzimaju takve položaje spavanja, jer gravitacija pomaže u otjecanju sline iz usta bez napora. Kada osoba spava u bočnom ili trbušnom položaju, slina može slobodnije otjecati iz usta, što dovodi do nekoliko neželjenih ishoda ujutro, poput vlažnih jastuka ili nelagode uzrokovane slinjenjem. Nasuprot tome, spavanje na leđima ublažava ovaj problem, budući da poravnanje tijela i glave pomaže u sprječavanju lakog odvajanja usana, čime se slina zadržava u usnoj šupljini.
Fenomen pojačanog slinjenja tijekom spavanja ne može se pripisati samo položaju tijela; brojni dodatni čimbenici, od kojih se mnogi odnose na zdravlje ili način života, također mogu igrati značajnu ulogu. Pojedinci koji pate od alergijskog rinitisa ili drugih alergijskih reakcija mogu pokazati pojačano lučenje sline kada su izloženi alergenima iz okoliša ili iz hrane. Nadalje, oni koji pate od žgaravice ili gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) mogu primijetiti pojačano slinjenje, budući da iritacija jednjaka želučanom kiselinom dovodi do toga da tijelo stvara višak sline kao zaštitni mehanizam.
Osobe koje pate od GERB-a često se susreću s problemima vezanima uz refluks želučane kiseline u jednjak, što dovodi do iritacije i pojačanog lučenja sline. Osim toga, infekcije gornjih dišnih putova, poput prehlade i gripe, mogu značajno utjecati na proizvodnju sline. Kada se nosni prolazi začepe, pojedinci obično pribjegavaju disanju kroz usta, što često dovodi do povećanja proizvodnje sline. Nadalje, infekcije grla poput tonzilitisa mogu uzrokovati oticanje i stvoriti probleme pri gutanju, što rezultira time da tijelo stvara višak sline kako bi ublažilo nelagodu.
Bitno je priznati da psihološki čimbenici mogu igrati značajnu ulogu u pojačanom lučenju sline. Na primjer, snovi, osobito noćne more, mogu dovesti do pojačanog slinjenja. Tijekom spavanja, posebno kada doživljavate stresne ili uznemirujuće snove, tijelo može reagirati povećanjem razine salivacije, što služi kao emocionalni odgovor na stres. Štoviše, odrasli koji se susreću s povišenim razinama stresa ili tjeskobe mogu primijetiti pojačano slinjenje, što služi kao reakcija tijela na emocionalni napor.
Osim toga, neki lijekovi mogu dovesti do pojačanog slinjenja kao moguće nuspojave. Primjerice, određeni antidepresivi, analgetici poput morfija i lijekovi namijenjeni liječenju Parkinsonove bolesti mogu poremetiti normalan rad žlijezda slinovnica, što rezultira pojačanim lučenjem sline. Ove tvari mogu utjecati na rad živčanog sustava, koji upravlja proizvodnjom sline, što dovodi do prekomjernog slinjenja. Bitno je razumjeti da takvo slinjenje može označavati različite zdravstvene probleme.
Dok slinjenje samo po sebi ne mora nužno ukazivati na ozbiljan poremećaj, ono može biti pokazatelj specifičnih zdravstvenih stanja, poput alergija, refluksa, infekcija ili neuroloških poremećaja. Ako primijetite pojačano slinjenje, osobito ako traje dulje vrijeme ili je povezano s dodatnim simptomima, savjetuje se konzultirati liječnika. Točna dijagnoza i odgovarajuće liječenje ključni su za učinkovito rješavanje temeljnog problema i identificiranje najprikladnijih mjera za ublažavanje ili iskorijenjivanje ove zabrinutosti.
