U svijetu se iz godine u godinu povećava broj osoba koje imaju dijabetes a ono što je posebno zabrinjavajuće je d među njima sve više ima mladih ljudi pa i djece. Vrlo je važno prepoznati simptome na vrijeme.
Iako dijabetes ima prepoznatljive simptome, ne može se samo pomoću njih dijagnosticirati; umjesto toga, zahtijeva tehnike probira koje koriste krvne testove za identifikaciju onih koji trenutno imaju to stanje ili su u opasnosti da ga razviju. Uzimajući u obzir poremećaje uzrokovane pandemijom COVID-19 u uobičajenom poslovanju domova zdravlja i pružanju usluga pacijentima, zanemareno je ispunjavanje upitnika od 8 pitanja koji je osmišljen kako bi pomogao pojedincima da procijene rizik od razvoja dijabetesa.
- U iščekivanju informacija o njihovom potencijalnom riziku, čitatelje portala eClinic zanimalo je smiju li osobe s šećernom bolešću, s razinom šećera od 6 ili 7 jedinica, uključiti med u svoju prehranu. Osobe s dijabetesom trebale bi izbjegavati konzumaciju meda jer sadrži određene vrste šećera koji mogu biti teški za metabolizam i štetni su za upravljanje dijabetesom. Prema riječima jedne čitateljice, tromjesečni prosjek šećera u krvi od 6,75 najvjerojatnije ukazuje na to da dijabetes nije prisutan, objašnjava dr. Nebojša Lalić, akademik i dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu, specijalist endokrinologije i dijabetologije.
Naglašava da povišene razine glukoze također mogu biti rezultat lijekova ili specifičnih dijeta te razrađuje kako točno identificirati osobe s dijabetesom. Profesor Lalić naglašava da je dijagnoza dijabetesa indicirana ako dva uzastopna mjerenja pokažu razinu šećera iznad 7,1. Ako očitanja padnu između 6,1 i 7, to ukazuje na sklonost dijabetesu. Nadalje napominje da dijabetičari u prehrani trebaju izbjegavati slatkiše, masnu hranu i alkohol.
No, ističe da se sve ostale namirnice mogu konzumirati, pod uvjetom da se jedu u određenim količinama prilagođenim jelovniku pojedinca. Koja razina glukoze u krvi ukazuje na to da imate dijabetes? Da bi se rezultat provjere glikemije smatrao valjanim, kako objašnjava profesor Nebojša Lalić, bitno je da se razina šećera izmjeri nakon 12-satnog gladovanja i potvrdi dvama uzastopnim mjerenjima.
U suštini, to znači da bi osoba trebala večerati i nakon ponoći dati uzorak krvi na analizu. Brzi kriterij, kako se obično naziva, dijagnostički je standard identificiran u znanstvenoj literaturi koji učinkovito identificira dijabetes. Ovaj kriterij zahtijeva oralni provokacijski test glukoze, poznat kao OGTT. Test mjeri razinu glikemije nakon što je osoba postila i nakon toga konzumirala 75 grama glukoze pomiješane s vodom. Dva sata nakon konzumacije procjenjuje se glikemijska vrijednost; očitanje veće od 11,1 ukazuje na prisutnost dijabetesa. Do 36 posto osoba s dijabetesom nije svjesno da ima to stanje.
Profesor Nebojša Lalić ističe da su uz dijabetes povezani simptomi poput pretjerane žeđi, učestalog mokrenja te opće slabosti i nelagode. Iako su ovi znakovi značajni za klasični dijabetes, napominje da oni također mogu ukazivati na druge bolesti. Stoga se dijagnoza ne može oslanjati samo na ove simptome, već mora uključivati i krvne parametre. Profesor Lalić upozorava da je problem u tome što 36 posto pojedinaca, au nekima čak 50 posto, ne zna da ima dijabetes.
Često se kasno prepozna, često slučajno tijekom drugih liječničkih pregleda. Naglašava da dijabetes “ne boli” i da možda neće imati jasne simptome, zbog čega je ključno proći probir za rano otkrivanje. Dodatno, naglašava da je dijabetes često povezan sa stanjima kao što su hipertenzija, koronarna bolest srca i ishemijska bolest mozga. Ove povezane bolesti naglašavaju važnost pravodobnog prepoznavanja rizika povezanih s dijabetesom. Prijetnja koju predstavlja ova prikrivena bolest može se procijeniti probirom. – Domovi zdravlja ponovno će udahnuti novi život svojim upitnicima.
Pandemija covida-19 izazvala je značajne poremećaje, utječući na mnoge aspekte, uključujući ove važne procjene. Prema riječima profesora Nebojše Lalića, jednostavan set od samo 8 pitanja, na koja treba promišljeno odgovoriti, može otkriti je li pojedinac, iako izgleda potpuno zdrav, u opasnosti od razvoja dijabetesa u sljedećem desetljeću. Pitanja postavljena u upitniku široke su prirode, uključujući upite poput “Postoji li povijest dijabetesa u obitelji? Je li pojedincu ikada dijagnosticirana povišena razina šećera u krvi? Koliko često konzumira povrće? Koja je razina tjelesne aktivnosti sudjeluju li u tome?
Je li osoba klasificirana kao pretila, što predstavlja visok rizik za razvoj dijabetesa…? Ako doista postoji rizik, kako napominje, to omogućuje promatranje povezanih bolesti i dugotrajnih komplikacija dijabetesa, što uključuje promjene na očima, bubrezima, srcu i krvnim žilama. – Naime, ove promjene prisutne su ne samo u trenutku dijagnosticiranja dijabetesa nego i tijekom njegove progresije, čak i prije bilo kakvih vidljivih simptoma, objašnjava za naš portal prof.dr.sc. Nebojša Lalić.
