Povišen šećer u krvi je medicinsko stanje koje je potrebno tretirati jer ako se ne kontroliše može dovesti do pojave hronične bolesti odnosno dijabetesa. Danas vam donosimo savjet doktora Saše Kikovića.
Dijabetes melitus, široko poznat kao dijabetes, kronični je metabolički poremećaj koji remeti ravnotežu proizvodnje inzulina, što rezultira povećanjem razine glukoze u krvi. Ovo stanje može imati štetne učinke na bitne organe i tkiva, što dovodi do ozbiljnih komplikacija. Razvoj dijabetesa može se povezati s nizom čimbenika i “okidača”. Nastanku ovog stanja pridonose loše prehrambene navike, pretjerana konzumacija prerađene hrane, povećana razina stresa i nedostatak tjelesne aktivnosti.
- Nadalje, ti čimbenici mogu pogoršati simptome kod osoba kojima je već dijagnosticiran dijabetes. Tipični pokazatelji i dijagnostički kriteriji za dijabetes često obuhvaćaju učestalo mokrenje, jaku žeđ i neobjašnjivo brzo mršavljenje. Prema riječima dr. Saše Kikovića, stručnjaka endokrinologa, kod osoba čija je razina glukoze u krvi veća od 7,0 mmol/l potrebno je brzo djelovati. Nadalje, osobama koje pokazuju razinu šećera između 6,1 i 6,9 mmol/l savjetuje se da se podvrgnu oralnom testu tolerancije glukoze (OGTT).
Dijagnostički kriteriji za dijabetes obuhvaćaju različite parametre koje zdravstveni radnici koriste kako bi utvrdili ima li osoba to stanje. Kriteriji za dijagnosticiranje dijabetesa obuhvaćaju razinu glukoze u krvi natašte od 7,0 mmol/L ili više, mjerenje glukoze u krvi od 11,1 mmol/L ili više dobiveno unutar 120 minuta nakon oralnog testa tolerancije glukoze (OGTT), nasumični uzorak krvi koji pokazuje razinu glukoze od 11,1 mmol/L ili više praćen simptomima i glikirani hemoglobin (HbA1c) od 6,5% ili više.
Nadalje, učinkovito upravljanje dijabetesom zahtijeva strogo pridržavanje odgovarajućeg režima prehrane. Osobe s dijagnosticiranim dijabetesom potiču se na prehranu koja je bogata vlaknima i korisnim ugljikohidratima, dok smanjuju unos zasićenih masti. Predlažu se sljedeće smjernice: Za uspostavljanje uravnotežene prehrane preporučuje se da približno 50-55% ukupnog kalorijskog unosa za osobe s dijabetesom potječe iz ugljikohidrata, dok masti trebaju činiti 30-35% unosa (s maksimalno 30% za osobe s dijabetesom tipa 2), a proteini trebaju činiti 10-15%.
Osobama s dijagnosticiranim dijabetesom savjetuje se da se klone visoko prerađene hrane, trans masti i namirnica koje obiluju zasićenim mastima. Oni koji pokazuju granične razine šećera u krvi suočeni su s povećanim rizikom od razvoja dijabetesa. Kako bi se smanjio ovaj rizik, neophodno je pridržavati se zdravog režima prehrane, redovito sudjelovati u tjelesnoj aktivnosti i održavati odgovarajuću tjelesnu težinu. Štoviše, preporučuje se da probir dijabetesa započne u dobi od 45 godina ili ranije ako su prisutni drugi čimbenici rizika, uključujući povišen BMI ili obiteljsku povijest bolesti.
Uspješno upravljanje dijabetesom zahtijeva holističku strategiju koja uključuje liječenje, promjene načina života i lijekove kada je to potrebno. Dosljedni pregledi i kontinuirana njega ključni su za smanjenje rizika od teških komplikacija povezanih s dijabetesom. Nadalje, osjećate li umor, letargiju ili nedostatak energije nakon buđenja? Iako bi moglo biti primamljivo pripisati ove simptome sezonskom umoru, važno je ostati na oprezu jer mogu značiti ozbiljniji temeljni problem. Od iznimne je važnosti uključiti se u trenutnu raspravu o proljetnom umoru s pažnjom, budući da ovo stanje može poslužiti kao pokazatelj ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Trajni osjećaj iscrpljenosti može proizaći iz brojnih čimbenika, uključujući nedovoljnu prehranu, nedostatak tjelesne aktivnosti, poremećaje rada štitnjače, anemiju ili kronične bolesti. Za pojedince koji osjećaju umor unatoč odgovarajućem odmoru, važno je razmotriti potencijalnu prisutnost dijabetesa. To je posebno važno za osobe u dobi od 45 godina i starije, one s prekomjernom tjelesnom težinom i osobe s obiteljskom predispozicijom za dijabetes. Depresiju karakteriziraju ne samo emocionalni nemiri, već obuhvaćaju i fizičke simptome, uključujući trajni umor i neprestani osjećaj umora.
Ovo stanje mentalnog zdravlja nadilazi jednostavne osjećaje tuge, često se manifestirajući fizičkim manifestacijama kao što su uporna iscrpljenost, poremećeni obrasci spavanja i smanjeni apetit. Kako biste poboljšali svoje cjelokupno zdravlje i održali optimalnu vitalnost, preporučljivo je uključiti veću količinu svježih namirnica u svoju prehranu, posebno onih bogatih vitaminom C.
Dodatno, davanje prioriteta konzumaciji vitamina B kompleksa i vitamina D je od vitalnog značaja, jer oni igraju značajnu ulogu u jačanju živčanog sustava i osiguravanju uravnotežene energetske ravnoteže. Kako biste spriječili nagle valove energije praćene naglim padom i posljedičnim umorom, preporuča se smanjiti unos šećera i prerađene hrane.
