Povišen šećer u krvi je stanje koje treba shvatiti ozbiljno jer u slučaju da ga zanemarimo može preći u hroničnu bolest. Medicinski stručnjak koji radi na VMA je dao jedan savjet.
Značajan doprinos bolesti dijabetesa je konzumacija nezdrave hrane ili puno hrane koja je obogaćena nezdravim šećerima. Suvremeni način života koji karakteriziraju nezdrava prehrana, puno prerađene hrane, manjak tjelesne aktivnosti i svakodnevni stres često se smatra uzročnikom dijabetesa. Doktor Saša Kiković, endokrinolog s Akademije medicinskih znanosti, napominje kako su prvi simptomi dijabetesa često neprimjetni, ali se mogu prepoznati pravovremenim kontrolama. Kada laboratorijski rezultati pokažu višu razinu glukoze, pacijent mora reagirati.
- Ako je razina glukoze u želucu veća od 7,0 mmol/l, to se potvrđuje ponovnim pretragama, dijagnoza je konačna – radi se o šećernoj bolesti i liječenje je odgovarajuće ovisno o tipu šećerne bolesti. Kod vrijednosti glikemije natašte između 6,1 i 6,9 mmol/l potrebno je napraviti test opterećenja glukozom (OGTT) kako bi se utvrdilo radi li se o predijabetesu ili početnim stadijima bolesti. Predijabetes je stanje koje zahtijeva hitnu promjenu načina života – nutritivnu terapiju, povećanu aktivnost i povremeno lijekove.
Ako se ne prepozna na vrijeme, postoji mogućnost da će dovesti do manifestnog dijabetesa s komplikacijama na srcu, krvnim žilama, bubrezima, očima i živcima. dijabetes se utvrđuje ako: Glikemija veća ili jednaka 7,0 mmol/l natašte, Glikemija nakon OGTT (120. minuta) smatrana je povišenom ako je bila veća od 11,1 mmol/l. Svaka razina glikemije (bez obzira na obrok) mora imati tipičnu simptomatologiju, uključujući pojačano mokrenje, žeđ i gubitak težine. ili vrijednost za HbA1c koja je veća od 6,5%. Snižavanje razine glukoze u krvi često se postiže promjenom načina prehrane.
Preporuča se da osobe s dijabetesom slijede dijetu koja sadrži 50-55% ugljikohidrata, 30-35% masti i imaju pet do šest malih obroka dnevno. Maksimalni dnevni unos soli je 6 g za osobe s tipičnim krvnim tlakom, a 3 g za one s visokim krvnim tlakom. Prehrana se prvenstveno sastoji od zdravih ugljikohidrata dobivenih iz voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe i nemasnih mliječnih proizvoda. Hrana koja sadrži vlakna ima sposobnost reguliranja šećera u krvi i pospješuje probavu. Ribu treba konzumirati barem dva puta tjedno, osobito losos, skušu, tunu i sardine.
Ove ribe sadrže omega 3 masne kiseline koje blagotvorno djeluju na srce. Osim toga, zdrave masnoće dobivene iz avokada, badema, oraha i maslina mogu sniziti kolesterol, ali s njima ne treba pretjerivati zbog visokog udjela kalorija. Hrana koju treba izbjegavati je masna hrana poput masne ribe, prerađenog mesa, kao i trans masti u margarinu i prženoj hrani. Dnevni unos kolesterola treba ograničiti na 200 miligrama. Kod osoba s graničnim razinama glukoze, osobito kod onih starijih od 40 godina, uzroci su obično pretilost, smanjena aktivnost i stres.
Nasljedni čimbenici imaju veći utjecaj na dijabetes tipa 2, dok je tip 1 više povezan s virusnim infekcijama i autoimunim procesima. Međutim, mnogi uzroci rizika ovise o nama i ako ih otklonimo, vjerojatnost razvoja bolesti može se znatno smanjiti. Čimbenici rizika koji se mogu kontrolirati su: povećana tjelesna aktivnost, gubitak težine, regulacija krvnog tlaka i pušenje. Osobama s indeksom tjelesne mase 25 kg/m 2 ili više i dodatnim čimbenicima rizika (poput visokog krvnog tlaka, gestacijskog dijabetesa, dislipidemije, sindroma policističnih jajnika) preporuča se redovita kontrola glukoze u krvi.
Osobe bez dokumentiranih čimbenika rizika trebaju se procijeniti od 45. godine života, ako su rezultati normalni, trebaju ponoviti test svake 3 godine. Osobe s predijabetesom i dodatnim čimbenicima rizika trebaju se kontrolirati najmanje jednom godišnje. Pravovremena dijagnoza i promjena načina života mogu uvelike smanjiti komplikacije i omogućiti bolju ukupnu kontrolu bolesti.
