Grah odnosno pasulj je namirnica puna vlakana i to je jako dobro za probavu i razne procese u tijelu. Međutim, to zna biti naporno ako se javi nadutost. Danas otkrivamo savjet jedne doktorice po pitanju toga.
- Pasulj zauzima značajno mesto kao omiljeno jelo u srpskoj kuhinji, a za njegovu idealnu pripremu postoje različiti saveti. Svatko ima svoju jedinstvenu metodu koja pojednostavljuje kuhanje nadaleko poznatog vojnog graha ili tradicionalne korizmene prebranice.
Unatoč tome, važno je priznati da određeni elementi koji se nalaze u grahu mogu uzrokovati probavne probleme. Dok su mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke priznate zbog svoje nutritivne vrijednosti, mogu predstavljati posebne rizike za tijelo zbog postojanja fitinske kiseline.
Ova kiselina veže se za važne minerale poput bakra, magnezija, joda, željeza i cinka. Posljedično, ove ključne hranjive tvari prerano se izbacuju iz tijela, što znači da se eliminiraju prije nego što mogu ponuditi ikakve zdravstvene prednosti. Nedostatak zaštitne “barijere” u probavnom sustavu protiv fitinske kiseline otežava apsorpciju vitalnih minerala, proteina i masti.
Kao rezultat, ovaj nedostatak rezultira nedovoljnom količinom esencijalnih hranjivih tvari, što može dovesti do problema u mišićno-koštanom, imunološkom i probavnom sustavu. Grah je zdrava mahunarka koja pruža obilje proteina, vlakana i vitamina, a uživa se u raznim kuhinjama.
Unatoč tome, čest problem povezan s grahom je njihova sklonost izazivanju nadutosti, što se pripisuje određenim složenim šećerima koje tijelo smatra izazovnim za probavu. Za ublažavanje nadutosti poželjno je grah prije kuhanja temeljito isprati i potopiti u vodu nekoliko sati ili preko noći.
Prilikom kuhanja najbolje je zamijeniti vodu za namakanje svježom vodom, a dodavanje začina poput kumina ili lovorovog lista može dodatno pomoći u smanjivanju nadutosti. Štoviše, važno je napomenuti mahunarke poput leće, graha, kikirikija, graška i soje. Orašasti plodovi, posebno orasi, lješnjaci i bademi, također se smatraju ključnim izvorima zabrinutosti.
Nadalje, sjemenke poput sezama, bundeve, lana, maka i suncokreta imaju visoku koncentraciju fitinske kiseline. Prema Pavlovoj, ove namirnice obiluju esencijalnim hranjivim tvarima, uključujući vlakna, koja su potrebna tijelu, pa bi ih stoga trebalo nastaviti uključivati u prehranu. Pavlova opisuje različite strategije za smanjenje razine fitinske kiseline.
- Toplinska obrada pojavljuje se kao značajna tehnika, koja može smanjiti koncentraciju fitinske kiseline za 30 do 35 posto. Namakanje hrane u vodi daje najznačajnije učinke. Međutim, veliki nedostatak ove metode je dugotrajnost, piše Novi.ba.
Kao ilustracija, smeđu rižu treba namakati u vodi 12 sati, dok zobene pahuljice obično zahtijevaju namakanje oko 10 do 12 sati. Bijela riža općenito treba namakati oko devet sati, a biserni ječam treba se namakati šest sati. Za bolje rezultate preporuča se dodati malu količinu octa ili limunovog soka u vodu za namakanje. Liječnik je preporučio drugačiji pristup snižavanju razine fitinske kiseline natapanjem određenih “problematičnih” namirnica u sirutku.
- Grah je namirnica bogata vlaknima koja uvelike pogoduje probavi i brojnim tjelesnim funkcijama. Unatoč tome, nadutost može biti neugodna i iscrpljujuća. SDtoga dijelimo preporuke liječnika u vezi s ovim problemom.
Osim toga, primijećeno je da klijanje žitarica i graha može smanjiti sadržaj fitinske kiseline za otprilike pedeset posto. Prema Pavlovoj, najbolja strategija je korištenje kombinacije tehnika obrade hrane. Namakanje hrane prije kuhanja ili pečenja dovodi do najvećeg smanjenja fitinske kiseline.
