U današnjem članku pišemo o mandarinama, voću koje mnogi svakodnevno jedu tokom jeseni i zime, a koje osim vrijednih hranjivih sastojaka ima i određena ograničenja. Posebnu pažnju posvetit ćemo njihovom uticaju na probavu, bubrege i želudac, kao i zdravstvenim stanjima kod kojih treba prilagoditi količinu ovog citrusnog voća.
Kada se pojave prve mandarine na pijacama i policama prodavnica, mnogi ih kupuju u većim količinama. Njihov sladak i blago kiseo ukus, jednostavno guljenje i praktična veličina čine ih popularnom užinom za djecu i odrasle. Osim što osvježavaju, predstavljaju izvor vitamina, minerala i vlakana.
Međutim, činjenica da je neka namirnica nutritivno vrijedna ne znači da svaka osoba može konzumirati neograničene količine. Kod pojedinih zdravstvenih stanja potrebno je voditi računa o sastavu hrane, posebno o količini kalija, kiselosti i mogućim alergijskim reakcijama.
Upravo zbog toga mandarine zaslužuju pažnju osoba koje imaju određene bolesti bubrega ili tegobe povezane sa želučanom kiselinom. To ne znači da ih svi takvi pacijenti moraju izbaciti iz prehrane, nego da odluka zavisi od individualnih zdravstvenih potreba.
Za većinu zdravih ljudi mandarine su siguran i koristan dio raznovrsne prehrane. Njihova najveća prednost nalazi se u kombinaciji vitamina C, vode, vlakana i različitih biljnih spojeva.
Šta sadrže mandarine i zbog čega su korisne?
Mandarine imaju relativno malu energetsku vrijednost, zbog čega se lako uklapaju u svakodnevne obroke. Jedna mandarina srednje veličine, teška približno 88 grama, sadrži oko 47 kalorija.
U istoj količini nalazi se približno 12 grama ugljikohidrata, oko dva grama prehrambenih vlakana, 0,7 grama proteina i vrlo malo masti. Nutritivne vrijednosti mogu se razlikovati zavisno od sorte i veličine ploda.
Među vitaminima posebno se izdvaja vitamin C, koji učestvuje u brojnim važnim procesima u organizmu. Potreban je za normalnu funkciju imunološkog sistema, stvaranje kolagena i održavanje zdravlja kože i drugih tkiva.
Vitamin C također doprinosi normalnom zacjeljivanju rana i pomaže organizmu da bolje iskoristi željezo iz određenih biljnih namirnica. Međutim, njegovo prisustvo ne znači da mandarine mogu spriječiti ili izliječiti prehladu i gripu.
U manjim količinama mandarine sadrže i kalij, magnezij, bakar te željezo. Ovi minerali imaju različite uloge u organizmu, iako mandarine nisu njihov najkoncentrisaniji prehrambeni izvor.
Posebno je zanimljiv sadržaj prehrambenih vlakana. Ona doprinose normalnoj funkciji crijeva i mogu pomoći u održavanju redovne stolice. Mandarine sadrže različite vrste vlakana, uključujući topiva i netopiva, koja djeluju na različite načine tokom probave.
Topiva vlakna mogu vezivati vodu i učestvovati u stvaranju gelaste strukture unutar probavnog sistema. Netopiva vlakna doprinose volumenu stolice, što može olakšati njeno normalno kretanje kroz crijeva.
Mandarine sadrže i flavonoide, biljne spojeve koji imaju antioksidativna svojstva. Oni su predmet istraživanja o njihovim mogućim učincima na zdravlje, ali to ne znači da konzumiranje mandarina samo po sebi sprečava rak ili bolesti srca.
Nutritivna vrijednost jedne mandarine
Jedan plod od približno 88 grama: Oko 47 kalorija i 12 grama ugljikohidrata.
Prehrambena vlakna: Približno dva grama, što doprinosi normalnoj probavi.
Vitamini i minerali: Vitamin C, kalij, magnezij, bakar i manje količine željeza.
Zašto osobe s bolestima bubrega i želučanim refluksom trebaju biti oprezne?
Jedna od najvažnijih tema povezanih s mandarinama jeste njihov sadržaj kalija. Ovaj mineral potreban je organizmu za normalno funkcionisanje mišića, nervnog sistema i srca. Međutim, njegova količina u krvi mora ostati unutar odgovarajućih granica.
Zdravi bubrezi učestvuju u održavanju ravnoteže kalija tako što regulišu njegovo izlučivanje. Kod osoba s ozbiljnije oslabljenom funkcijom bubrega taj proces može biti poremećen.
Ako se kalij nakuplja u krvi, može nastati stanje poznato kao hiperkalemija. U težim slučajevima ono može dovesti do opasnih poremećaja srčanog ritma.
Ipak, mandarine same po sebi nisu među najbogatijim izvorima kalija. Zato nije opravdano tvrditi da svaka osoba s bubrežnom bolešću mora izbjegavati ovo voće.
Ograničenje kalija zavisi od funkcije bubrega, laboratorijskih nalaza, lijekova i ukupnog načina prehrane. Osobe kojima je preporučena prehrana s kontrolisanim unosom kalija trebaju se pridržavati individualnih smjernica zdravstvenih radnika.
Druga grupa kod koje se mogu pojaviti tegobe jesu osobe s gastroezofagealnom refluksnom bolešću, poznatom kao GERB. Kod ovog stanja želučani sadržaj vraća se prema jednjaku, izazivajući osjećaj pečenja i druge neugodne simptome.
Mandarine sadrže organske kiseline koje kod pojedinih osoba mogu pogoršati žgaravicu. Neko može bez problema pojesti nekoliko plodova, dok druga osoba već nakon manje količine osjeti pečenje ili nelagodu.
Zbog toga se kod refluksa često preporučuje praćenje individualnih reakcija na hranu. Nije svaka kisela namirnica jednako problematična za sve pacijente.
Osobe koje primijete da im mandarine redovno izazivaju žgaravicu mogu pokušati smanjiti porciju ili ih privremeno izbjegavati. Ako se tegobe ponavljaju, potrebno je razgovarati s ljekarom o odgovarajućem liječenju.
Posebnu pažnju zaslužuju i osobe s alergijom na citruse. Kod njih konzumacija mandarina može izazvati svrbež, peckanje ili oticanje u području usana i usne šupljine, a moguće su i ozbiljnije alergijske reakcije.
Ako se nakon konzumiranja pojave otežano disanje, izraženo oticanje jezika ili grla i drugi znakovi teške alergijske reakcije, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Ko treba posebno paziti na količinu?
Osobe s određenim bubrežnim bolestima: Ako im je ljekar preporučio ograničavanje unosa kalija.
Osobe sa žgaravicom i refluksom: Ako primjećuju da im kiselo voće pogoršava simptome.
Osobe s alergijom na citruse: Zbog mogućih alergijskih reakcija.
Osobe s osjetljivim probavnim sistemom: Ako im veće količine voća izazivaju nadimanje ili nelagodu.
Kako jesti mandarine bez nepotrebnih zdravstvenih rizika?
Za osobe koje nemaju posebna zdravstvena ograničenja mandarine se mogu uključiti u svakodnevnu prehranu kao užina ili dio obroka. Najvažnije je voditi računa o ukupnoj raznovrsnosti prehrane, umjesto oslanjati se na samo jednu vrstu voća.
U izvornom tekstu navodi se preporuka od dvije do tri mandarine dnevno. Međutim, ne postoji univerzalna medicinska granica prema kojoj bi četvrta mandarina automatski predstavljala zdravstveni rizik. Odgovarajuća količina zavisi od ukupnog unosa hrane, individualnih potreba i zdravstvenog stanja.
Osobama s osjetljivim želucem može više odgovarati da mandarine jedu uz obrok ili nakon jela, umjesto na prazan stomak. Ipak, takav način konzumiranja neće nužno ukloniti tegobe kod svih koji imaju refluks.
Praktičan savjet odnosi se i na zaštitu zubne cakline. Kao i drugo kiselo voće, mandarine mogu doprinijeti izloženosti zuba kiselinama. Nakon konzumacije korisno je isprati usta običnom vodom.
Također je bolje izbjegavati četkanje zuba neposredno nakon izrazito kiselih obroka, jer kiselina privremeno povećava osjetljivost površinskog sloja cakline.
Kada je riječ o izboru proizvoda, svježe mandarine obično su praktičniji izbor od konzerviranih voćnih proizvoda u zaslađenom sirupu. Konzervirano voće može sadržavati dodane šećere, zbog čega je korisno pogledati deklaraciju.
Cijeli plod ima i prednost u odnosu na cijeđeni sok jer sadrži prehrambena vlakna koja se pri pripremi soka često djelimično uklanjaju.
Mandarine se u izvornom tekstu spominju i u vezi sa sprečavanjem bubrežnih kamenaca. Citrati iz određenog citrusnog voća mogu imati ulogu u smanjenju rizika od nastanka nekih vrsta kamenaca, ali to ne znači da mandarine pouzdano razgrađuju postojeće kamence.
Osobe koje imaju bubrežne kamence trebaju se pridržavati savjeta prilagođenih vrsti kamenaca i nalazima, umjesto očekivati da jedna namirnica može riješiti problem.
Iako se antioksidansi iz mandarina istražuju zbog mogućih korisnih učinaka, nije opravdano pripisivati im sposobnost liječenja tumora, zaustavljanja starenja ili sprečavanja ozbiljnih bolesti.
Njihova stvarna vrijednost nalazi se u nutritivnom sastavu i mogućnosti da budu dio raznovrsne prehrane koja uključuje različito voće, povrće i druge kvalitetne namirnice.
Zdravstvena napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet kvalifikovanog zdravstvenog radnika. Osobe s uznapredovalom bubrežnom bolešću, poremećajem nivoa kalija u krvi ili potvrđenom alergijom na citruse trebaju slijediti individualne medicinske preporuke.
Mandarine su za većinu ljudi jednostavan način da u prehranu uključe vitamin C i vlakna tokom jeseni i zime. Ipak, kod osoba kojima kiselo voće izaziva tegobe ili koje moraju kontrolisati unos određenih minerala, količinu treba prilagoditi stvarnim potrebama.
Najvažnije je ne dijeliti namirnice na potpuno dozvoljene i potpuno zabranjene samo na osnovu njihove reputacije. Mandarine mogu biti odličan izbor za jednu osobu, dok će drugoj više odgovarati manja porcija ili druga vrsta voća, u skladu sa zdravstvenim stanjem i preporukama stručnjaka.
