Na našim prostorima se jako teško živi a najugroženija kategorija su sasvim sigurno penzioneri kojima njihova primanja jedva pokriju režijske troškove i lijekove. Iako se Njemačka uvijek uzimala kao zlatni standard ni tamo situacija kada je u pitanju ova grupa građana nije sjajna.
Sustav mirovinskog osiguranja u Njemačkoj nudi razne pogodnosti osobama koje su brojne godine posvetile svojoj karijeri i spremne su za mirovinu. Nakon što su uplaćivali doprinose najmanje 35 godina, osiguranici stječu pravo na mirovinu na koju utječe nekoliko čimbenika, poput trajanja radnog staža, ukupnog iznosa uplaćenih doprinosa, pa čak i njihove specifične lokacije u zemlji.
Na temelju podataka njemačkog mirovinskog osiguranja, prosječna mjesečna mirovina u Njemačkoj dosegla je 1384 eura do kraja 2022. To predstavlja skroman porast od 14 eura u usporedbi s prethodnom godinom. Međutim, statistike otkrivaju značajne razlike ne samo između različitih regija u zemlji, već i među spolovima.
Muškarci u prosjeku primaju mirovine u iznosu od 1.543 eura, dok žene imaju značajan odmak s prosjekom od samo 1.173 eura. Ove brojke naglašavaju trajnu razliku u plaćama između muškaraca i žena, posebno izraženu u zapadnim regijama Njemačke. Nasuprot tome, razlika u mirovinama između spolova manja je u Istočnoj Njemačkoj, što se djelomično može pripisati nižoj prevalenciji zaposlenja s nepunim radnim vremenom među ženama na Istoku u usporedbi s njihovim zapadnim kolegama.
U različitim saveznim državama mogu se primijetiti značajne varijacije u iznosima mirovina. Uzmimo, na primjer, Saarland i Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, regije s poviješću unosnog zaposlenja u rudarstvu, gdje su prosječne mirovine među najvišima u cijeloj zemlji. S druge strane, u pokrajinama kao što su Tiringija i Saska-Anhalt prosječne stope mirovina znatno su niže. Visina mirovina za osobe koje su bile zaposlene 35 godina može se razlikovati ovisno o njihovim specifičnim radnim okolnostima i doprinosima koje su uplatili.
Nadalje, mirovinski sustav u Njemačkoj prilagođava se inflaciji i socioekonomskim pomacima, što može utjecati na iznose mirovina na godišnjoj razini. Ekonomski uvjeti koji oblikuju živote umirovljenika mogu biti pod utjecajem povijesnih i regionalnih čimbenika, kao što pokazuju relativno velikodušne mirovine koje uživaju umirovljenici u istočnom Berlinu u usporedbi s drugim istočnim državama.
Ovo je dokaz trajnog utjecaja prošlih prava na dodatne i jedinstvene mirovine. Unatoč blagom uzlaznom trendu, mirovine u posljednje vrijeme nisu doživjele značajan rast, prema Deutsche Rentenversicherung (njemačko mirovinsko osiguranje). To ne samo da pokazuje stabilnost sustava, već naglašava i nužnost dodatnih izmjena kako bi se zajamčilo da mirovine nude dovoljnu pomoć starijoj populaciji.
Njemački mirovinski sustav nudi osjećaj financijske stabilnosti pojedincima koji su doprinosili 35 godina. Međutim, također predstavlja određene razlike koje mogu utjecati na nečiju kvalitetu života. Kao rezultat toga, tekuće rasprave oko mirovinskog sustava ključne su kako bi se zajamčile pravedne i dostatne mirovine za sve potencijalne umirovljenike.
“Standardna” mjesečna mirovina u Njemačkoj, prema navodima Njemačkog mirovinskog osiguranja, oko 1.200 eura. Na prvi pogled to se čini kao pristojan iznos, pogotovo u usporedbi s drugim europskim zemljama poput Hrvatske. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ta brojka predstavlja prosječnu mirovinu hipotetskog umirovljenika poznatog kao “Eckrentner”. “Eckrentner” je netko tko je radio 45 godina, stekao pravo na starosnu mirovinu i primao prosječnu njemačku plaću (trenutno oko 2700 eura).
Ali što je s onima koji su zarađivali manje od prosjeka ili nisu radili 45 godina? Koliko umirovljenika živi ispod granice siromaštva? Pomnijim proučavanjem statistike postaje vidljivo da je prosječna mirovina koju primaju njemački umirovljenici oko 800 eura. Granica siromaštva, koju određuje svaka zemlja na temelju minimalnog prihvatljivog životnog standarda, izračunava se kao 60 posto srednjeg nacionalnog raspoloživog dohotka, a ne prosječne plaće.
- U Njemačkoj to znači oko 900 eura za samačko kućanstvo bez djece i približno 1300 eura za par bez djece. Kao ilustrativan primjer, razmotrimo hipotetski par s dvoje male djece. U njihovom slučaju, granica za mirovine bi se kretala od 1.900 do 2.000 eura. Međutim, ključno je da njemački građani budu oprezni s naizgled povoljnim brojkama prikazanim na raznim platformama.
Brojne udruge ističu složenost izračuna mirovina i naglašavaju da pouzdan podatak o visini mirovine može proizaći samo iz službenih izračuna Njemačkog mirovinskog osiguranja. Čak i tada, ove brojke su samo projekcije, a ne konačni podaci, budući da se buduće okolnosti poput gubitka posla ili promjena u prihodima ne mogu predvidjeti. Nažalost, budući umirovljenici suočavaju se s teškim vremenima. Statistike koje uspoređuju prosječne mirovine s prosječnim plaćama, kao i visinu doprinosa u državni mirovinski fond, otkrivaju značajan nesrazmjer.
Prosječne mirovine ne rastu istom brzinom kao prosječna primanja, zbog čega se povećavaju doprinosi. Njemačka se suočava s nekoliko izazova, a jedan od njih je demografsko pitanje. Radna snaga se smanjuje jer se smanjuje broj mladih koji doprinose radom, dok starija populacija koja prima mirovine i dalje raste. Osim toga, razlika u dohotku između onih s visokim i onima s niskim primanjima se povećava, čineći prosječne vrijednosti manje indikativnim za pravo stanje stvari.
Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti iu budućnosti. Nadalje, nedavno izvješće o starosnom osiguranju otkriva da mnogi umirovljenici nadopunjuju svoje prihode usporednim poslovima. U prosjeku, parovi stariji od 65 godina zarađuju oko 2500 eura mjesečno, dok samci u istoj dobnoj skupini zarađuju između 1400 i 1600 eura.
Zabrinutost oko siromaštva u starijoj dobi bila je istaknuta tema rasprava, potaknuta budućim projekcijama i statistikama koje pokazuju brži porast stope siromaštva među starijim osobama u usporedbi s drugim demografskim skupinama tijekom proteklog desetljeća.
