Pravoslavni vjernici obilježaju Veliki post koji se bliži kraju i radosni praznik Vaskrs nam je sve bliži. Tada se zajedno okuplja porodica i poštuju e eobičaji koji korijene vuku iz davnina a jedan od njih je i farbanje uskršnjih jaja.
Tijekom obilježavanja Velikog petka, pojedinci se uključuju u tradiciju bojanja jaja koristeći mnoštvo nijansi i koristeći različite umjetničke metode. Ipak, primarni značaj leži u činu početnog farbanja jednog jajeta u crveno.
Crvena je boja povezana s Uskrsom, predstavlja Isusovu krv, a tradicija je da se prvo jaje oboji u crveno i čuva ga u kući tijekom cijele godine.
Poznato kao čuvar kuće, ovo jaje preuzima ulogu čuvara i ukućana i njihovog prebivališta. Osim toga, široko se smatra da ovaj zaštitni entitet štiti od zlonamjernih entiteta i zlobnih utjecaja, učinkovito odbijajući sve oblike negativnosti.
U nekim se krajevima zaštitnik nastambe zadržava do sljedeće godine, točnije dok se ne kiti svježe jaje, au svrhu čuvanja nastambe i ukućana tijekom cijele godine. Nakon što je novi čuvar odlikovan, prethodni se baca u rijeku, simbolično odnoseći sve nedaće i nedaće koje su ga zadesile, a ne dopuštajući im da utječu na kuću koju je marljivo štitio.
- Na Uskrsno jutro, običaj je započeti dan s jajima. Tijekom trodnevnog slavlja Uskrsa, dolaze voljeni, poznanici i članovi zajednice noseći zamršeno oslikana jaja. Nemoguće je krenuti u druženje bez razmjene uskrsnih jaja, a jednako je malo vjerojatno da će itko posjetiti a da ne donese dar jaja tijekom ovog blagdanskog razdoblja.
Dana 5. svibnja 2024. pravoslavni sljedbenici obilježavaju Uskrs, najznačajniju kršćansku svetkovinu kojom se obilježava Kristovo uskrsnuće. Ovaj praznik dolazi s raznim tradicijama i propisima, a vlada velika znatiželja oko pravilnog rukovanja čuvarevom kućom iz prethodne godine.
Tradicionalno, početno uskršnje jaje koje se ukrašava bojom obično je grimizne boje i naziva se “čuvareva kuća”. Ovo jaje ostaje u kućanstvu do sljedećeg Uskrsa jer se vjeruje da donosi obilje i radost ukućanima. Posljedično, mnogi pojedinci odlučuju ga čuvati unutar ukrašenih posuda dizajniranih posebno za ovu svrhu.
Mnogi pojedinci razmišljaju o sudbini prošlogodišnjeg jajeta dok osnivamo novu čuvarkuću u prigodnoj prigodi Uskrsa, strukturu za koju se vjeruje da štiti kućanstvo od zla, bolesti i zlonamjernih sila.
Preporučljivo je ne zadržavati staru stražarnicu niti je nemarno odlagati. U nekim krajevima Srbije tradicionalna praksa uključuje zakopavanje stare čuvarkuće u zemlju dvorišta, bašte ili vinograda. Vjeruje se da ovaj ritual štiti zemlju od štetočina, tuče i raznih drugih prirodnih nepogoda.
Lepa i sretna spominje da se u nekim krajevima ljuska jajeta sjecka i hrani kokošima, dok se u drugim krajevima ljuska baca preko krova čuvareve kuće.
- Prevladavajuća tradicija uključuje puštanje kuće čuvara nizvodno, jer se smatra da taj čin omogućuje vodi da odnese sve zlonamjernosti, bolesti i nesreće koje je kuća čuvara nehotice upila umjesto ukućana. U nekim krajevima Srbije kuća čuvara se potapa u posudu s vodom, a zatim se ukućani, a posebno djeca, čiste ovom vodom kako bi poboljšali svoje blagostanje i živahan izgled.
Zbog nepostojanja rijeka u brojnim urbanim područjima, bezbrojna su kućanstva pribjegla spaljivanju jaja unutar vlastitih dvorišta.
Kroz povijest je bio značajan fokus na jajetu, jer se naširoko vjerovalo da je ono izvor svijeta. Unutar kršćanstva, jaje ima veliku simboliku, predstavljajući život i njegovu povezanost s buđenjem prirode, bujanjem biljaka i konceptima rođenja i plodnosti.
- Prvo jaje, poznato kao čuvarkuća, okićeno je živom crvenom bojom i ostaje u krugu kućanstva do uoči Jurjeva. U tom trenutku se uroni u vodu prožetu nizom biljaka i ostavi da se namače cijelu noć. Kad jutro stigne, svaki se ukućan čisti ovom okrepljujućom vodom, osiguravajući svoju vitalnost i ružičasti ten poput jajeta. Nakon toga se čuvarkuća prenosi u vinograd, jer se vjeruje da nudi zaštitu od razorne sile tuče.
Kako bi zaštitio dom od nesreća, anđeo čuvar može se zadržati u kućanstvu do sljedeće godine, a tada se ponovno boji. Smatra se suštinskim uskršnjim jajetom, ono ima izuzetan značaj kao štit protiv zlonamjernosti i bolesti.
Na Uskrsno jutro, prema tradiciji, čuvarkuća se stavlja u zdjelu s vodom zajedno s bosiljkom, sedumom i drijenom. Ukućani, a posebno djeca, čistili su se ovom vodom kako bi osigurali dobro zdravlje i ružičastu put. Osim toga, običaj je da se djeci na uskrsno jutro na čelu “naslika” crveno jaje koje simbolizira i tjelesno blagostanje i čin krštenja.
Na Veliki petak bio je običaj da se stara čuvarkuća na razne načine riješi kako bi se usjevi zaštitili od tuče i štetnika. Neki bi ga bacili preko krova kuće, a drugi bi ga zakopali u dvorištu, polju ili vinogradu. Druga praksa bila je bacanje u rijeku, simbolično otklanjajući sve nedaće i zla koja su zadesila vlasnika, prenoseći ih dalje od spašene kuće.
Mnogi pojedinci vjeruju da čuvarkuća, kada se čuva u ukrasnim posudama, ima moć donijeti prosperitet i radost njihovim kućanstvima.
