Da bimso bili zdravi i da bismo mogli funkcionisati u svakodnevnom životu potrebno je našem tijelu omogućiti kvalitetan odmor i san. Međutim da li ste znali da je važan i položaj tijela tokom spavanja?
Za zdrav način života potrebno je osam sati sna, a djeci i više, točnije između deset i četrnaest sati. Međutim, kvalitetu sna ne određuje samo trajanje; položaj spavanja također igra značajnu ulogu u cjelokupnom zdravlju. Istraživanja pokazuju da je odmaranje na lijevom boku najkorisniji položaj za spavanje, a sljedeće točke objašnjavaju razloge za ovaj zaključak: Odmaranje u ležećem položaju može ometati pravilno disanje, dok spavanje na desnom boku može predstavljati rizike za zdravlje probavnog sustava. Odmaranje na lijevoj strani vjerojatno će ublažiti probavne probleme i poboljšati cjelokupni probavni proces.
- Odmaranje na lijevoj strani olakšava uklanjanje limfne tekućine i toksina iz limfnih čvorova i prsnih kanala. Nasuprot tome, spavanje na desnoj strani povećava rizik od raznih bolesti opasnih po život. Njegujte praksu spavanja na lijevoj strani. Kako biste spriječili okretanje na desnu stranu tijekom noći, razmislite o postavljanju jastuka uz desnu stranu tijela. Još jedan prijedlog: Držite svjetiljku upaljenu s desne strane kreveta; svakako će vas potaknuti da skrenete lijevo.
Bonus tekst:
Čokolada je postala neizostavan element svakodnevnog života i smatra se jednim od najpopularnijih slatkiša na svijetu. Unatoč tome, putovanje njegove evolucije bilo je daleko od ugodnog. Narativ o čokoladi nastao je tisućama godina u prošlosti, u jezgri drevnih civilizacija Srednje Amerike, gdje je njezina važnost bila znatno drugačija od modernog shvaćanja. Prvi ozbiljni korisnici stabla kakaovca bili su Maje, a nakon njih i Asteci, koji su od njegovih zrna pravili piće poznato kao “xocolatl”.
Ovo piće, karakterizirano svojom gorkom i pjenušavom prirodom, bilo je bez šećera i kombinirano s vodom, začinima i ljutim papričicama. Daleko od toga da je ovo piće bilo puko uživanje, ovo se piće smatralo raskošnim iskustvom u čaši. Vjerovalo se da daje snagu, energiju, pa čak i osjećaj božanske moći. Naime, vladari poput Moctezuma svakodnevno su ga konzumirali uvjereni da im pomaže u održavanju snage i fokusa. Kakao nije bio cijenjen samo zbog svog okusa. Zrna kakaovca funkcionirala su kao oblik valute. Povijesni izvještaji pokazuju da je deset zrna bilo dovoljno za kupnju pileta, dok je za komad fine tkanine bilo potrebno sto zrna.
Unutar tog društva, kakao je otišao dalje od puke prehrane; utjelovljivao je vrijednost, ponos i služio kao duhovni simbol. Dolaskom španjolskih osvajača u Novi svijet tijekom 16. stoljeća nisu zanemarili važnost ovog iznimnog pića. Hernán Cortés i njegovi suputnici prepoznali su njegovu vrijednost i odlučili ga predstaviti europskom sudu. Unatoč tome, izvorni gorak okus bio je neukusan Španjolcima. Kao odgovor, modificirali su piće uklanjanjem ljutih začina i dodavanjem šećera i cimeta, što je rezultiralo ukusnijim i ugodnijim pićem koje je brzo steklo popularnost među aristokracijom.
Čokolada se u Europi prvi put susrela oko 1500. godine, a konzumirala se isključivo u tekućem obliku. U početku simbol luksuza, dugo je bio dostupan samo najbogatijim pojedincima. Međutim, pojava industrijske revolucije donijela je značajne promjene u ovu situaciju. 19. stoljeće označilo je početak značajne transformacije čokolade. Švicarska je postala lider u poboljšanju svojih proizvodnih metoda. Godine 1828. počela je masovna proizvodnja, olakšana napretkom u tehnikama ekstrakcije kakaovca.
Ključni trenutak dogodio se 1875. godine kada je Daniel Peter, u suradnji s Henryjem Nestléom, razvio prvu mliječnu čokoladu koja je sadržavala mlijeko u prahu. Ovaj revolucionarni izum nepovratno je promijenio teksturu, okus i prezentaciju čokolade, razvivši je od pića u čvrsti desert. Tijekom kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, istaknuti proizvođači kao što su Cadbury, Hershey i Mars pretvorili su čokoladu u svjetsku senzaciju. Kao rezultat njihovog truda, ova nekad ekskluzivna poslastica, u kojoj je prvenstveno uživala elita, postala je dostupna masama u bezbrojnim varijantama, uključujući pločice, praline, kreme i pića.
Kako je vrijeme prolazilo, pojavila se povezanost čokolade sa zdravljem. Istraživanja provedena posljednjih desetljeća pokazala su da tamna čokolada, koja je bogata flavonoidima, može pozitivno utjecati na srce, mozak i raspoloženje. Ovi prirodni antioksidansi potiču cirkulaciju, smanjuju upalu i štite stanice od oštećenja. Tako je čokolada, izvorno ritualno piće za drevne vođe, evoluirala u simbol uživanja popraćenog mogućim zdravstvenim prednostima.
