Danas vam donosimo jednu istinitu priču o čovjeku koji se nakon nekog vremena odlučio posjetiti grobove svojih roditelja a tamo ga je dočekao veliki šok jer je saznao da su njihova tijela izmještena.

Otišao je na groblje odati počast roditeljima, ali je naišao na neočekivano i šokantno otkriće. Filipu, sredovječnom čovjeku, bilo je teško shvatiti prizor pred njim; gdje je redovito posjećivao da oda počast, nije otkrio grobove svoje majke i oca, već praznu rupu iza koje je stajao usamljeni plastični cvijet. U tmurno zimsko jutro, Philippe i njegova supruga Martine uputili su se na groblje Loyas, koje se nalazi u 5. arondismanu Lyona, kako bi odali počast svojim roditeljima. Dok su šetali stazama usred spomenika, zaustavio se pred praznom parcelom na kojoj je nekoć bio grob.

  • Očito pogođen, izjavio je: “Ovo je mjesto gdje su pokopani moji roditelji.” Vjerovao sam da sam skrenuo s kursa. Postavljen između dva groba, više nije bilo spomenika njegovim roditeljima, samo umjetni cvijet na zemlji. Filip napominje da ga je gradska uprava obavijestila o produljenju koncesije za ukop; međutim, nije siguran je li njegov odgovor bio primjeren. U stanju šoka primijetio je: “Zašto bi se rušio uređen grob?” Pokojnici se ne odbacuju na takav način, bez prethodne obavijesti obitelji.

Oznake isteka obično se postavljaju na grobove čija je koncesija pri kraju. Filip tvrdi da na grobovima njegovih roditelja nije bilo nikakvog natpisa. – Da smo bili obaviješteni, nedvojbeno bismo na vrijeme reagirali. Filip je otkrio da je grobnica potpuno rastavljena, predmeti sa spomenika odbačeni, a posmrtni ostaci premješteni u kosturnicu na drugom groblju. Izrazio je osjećaj razočaranja i poniženja, poručivši da se osjeća kao da ponovno proživljava proces tugovanja.

Redovne posjete mezaru vršili smo ili ja, moj brat ili moja kćer. “Taj grob nije zapušten”, primijeti Filip. Općinski dužnosnici u Lyonu izjavili su da je obavijest o isteku koncesije objavljena 2006. godine. Tvrdili su da je pravo na grob ukinuto 2007., a zakon predviđa da obitelji imaju dvije godine da odgovore i obnove svoja prava. Budući da nitko od članova Philipove obitelji nije kontaktirao vlasti niti platio dogradnju, koncesija je prema postojećim propisima ustupljena gradu.

Filip želi primiti barem dio posmrtnih ostataka svojih roditelja kako bi im odao počast. Napomenuo je: “Čak i ako netko nema vjerska uvjerenja, groblje služi kao mjesto za razmišljanje i sjećanje na one koje cijenimo”, kako je zaključio svoju priču o iskušenju s kojim se suočio početkom veljače prošle godine.

Bonus tekst:

Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov profil okusa, nutritivne prednosti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim elementom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene vrijednosti i kulturološki značaj smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju u različitim razdobljima. Podrijetlo i povijest smokava seže u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, prisutnih u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.

Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili u medicinske svrhe. Naime, smokve se spominju u Bibliji, au nekoliko religijskih i filozofskih tradicija predstavljaju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su vrlo hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima.

Ugodnu slatkoću smokve mogu zahvaliti značajnoj prisutnosti prirodnih šećera, a osiguravaju i značajnu količinu kalija, neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su značajan izvor vitamina K, ključnog za očuvanje zdravlja kostiju, uz vitamin B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Istaknuta značajka smokava je njihov visok sadržaj vlakana; jedenje samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.

Preporučujemo