Sigmund Freud, često priznat kao jedan od najuticajnijih psihijatara i pionira psihoanalize, imao je značajan doprinos razvoju psihijatrije kao medicinske discipline tokom svoje ere, postavljajući kontroverzne i provokativne perspektive i tvrdnje.Čak i danas, ljudi i dalje crpe mudrost iz brojnih dubokih izjava koje je Freud ostavio za sobom, priznajući inherentne nesavršenosti ljudske prirode. Fascinantno je promatrati relevantnost njegovih pogleda za ljude njegovog vremena, kao i njihovu trajnu primjenjivost u današnjem društvu. U jednoj od svojih intrigantnih izjava, Freud je također istraživao karakteristike osoba s nižim intelektom. Kada se suočite s postupcima ili ponašanjem koje vas zbunjuje, ili izjavama i stavovima koji izazivaju nelagodu, postaje očigledno da dotična osoba ne pokazuje osjećaj stida. Ovo odsustvo stida služi kao početni indikator ljudske gluposti, omogućujući vam brzo prepoznavanje osobina s kojima komunicirate.Osobe s ograničenim intelektualnim kapacitetima često biraju strategije omalovažavanja ili osporavanja vaših perspektiva i razmišljanja. Međutim, nije nužno ulaziti u sukob s njima ili se uzbuđivati kao odgovor na njihove postupke.
Ukoliko se odlučite intervenirati, imate mogućnost pokušati pomoći toj osobi u boljem razumijevanju određenih stvari. Ipak, važno je održavati oprez i ne prelaziti određene granice, s obzirom da postoje pojedinci koji tvrdoglavo odbijaju priznati vlastite greške. Alternativno, možete se jednostavno suzdržati od uključivanja. Dodatno, nije nužno žrtvovati vlastite standarde ili podilaziti željama takvih pojedinaca. Ključno je očuvati svoje dostojanstvo i ne devalvirati se kako biste stekli prihvaćanje ili povjerenje. Fascinantno je da su prošle više od osam decenija od smrti Sigmunda Freuda, a njegove utemeljene riječi i izrazi još uvijek duboko ukorijenjeni u popularnoj kulturi i svakodnevnom govoru. Koji faktori su pridonijeli širokom prihvatanju frojdovskog žargona? Freudov uticaj je dobro poznat, a njegove teorije su imale značajan odjek, osiguravajući mu istaknuto mesto u udžbenicima.Freud, eruditni Bečlija s prepoznatljivom bradom, često se poštovao kao utemeljitelj psihoanalize, teme koja i dalje predstavlja stalni predmet rasprava među akademicima. Postoji i druga strana Freuda koja zaslužuje pažnju – Freud povezan s druženjem u krčmama. To je Freud koji vam prvo pada na pamet kada razgovaramo o snovima, greškama u govoru ili osobama s jakim afinitetom prema vlastitim majkama. Važno je napomenuti da je njegova veza s izvornim Freudom samo površinska. Ako slučajno uhvatite razgovor, vrlo je vjerojatno da ćete naići na neki koncept koji je stvorio ili popularizirao osnivač slobodnog udruživanja.
Koncepti poput Edipovog kompleksa, poricanja, ida, ega i superega, libida, želje za smrću, analne faze, obrambenih mehanizama, smjera, falusnih simbola, projekcija, prijenosa i, naravno, freudovskih lapsusa, predstavljaju sveobuhvatni vokabular Sigmunda Freuda. Freud je pretpostavio da značajan dio naših misli ostaje skriven od naše svjesne svijesti, rezidirajući u dubinama naše nesvijesti ili podsvijesti. U tim skrivenim područjima, zabranjene želje i neprihvatljive misli mogu se manifestirati na iskrivljene načine, poput snova i onoga što Freud opisuje kao “Freudove lapsuse”. Edipov kompleks, nazvan po tragičnom liku iz Sofoklove grčke drame, odnosi se na kompleksnu mrežu emocija koje nastaju između djece i njihovih roditelja. Ovaj kompleks karakterizira nesvjesna privlačnost prema roditelju suprotnog spola i rivalstvo s roditeljem istog spola. Nadalje, Freudova “strukturalna” teorija uma dijeli ga na tri komponente: id, koji predstavlja nekoordinirane i instinktivne apetite; superego, koji preuzima kritičku i moralizatorsku ulogu; i ego, koji nastoji uspostaviti ravnotežu između ida i superega.
