Pripadnice ljepšeg spola tokom života prolaze kroz različite faze a u poznijim godinama ulaze u menopauzu koja ima niz simptoma koji mogu biti teško podnošljivi. Jedan od njih je i debljanje zbog hormonalnih promjena.
Nakon potpunog prestanka vašeg mjesečnog ciklusa, što označava i službeni početak menopauze zbog smanjenja proizvodnje ženskih hormona, u vašem će tijelu započeti niz promjena. Ulaskom u ranu fazu menopauze, izazov održavanja tjelesne težine značajno eskalira, dok se izgledi za gubitak težine približavaju nemogućnosti. Hormonalne fluktuacije dovode do povećanja tjelesne težine, što izravno utječe na apetit, metabolizam i skladištenje masti, čineći kontrolu težine sve većim izazovom.
- Jedini lijek leži u nutritivnoj prehrani i redovitoj tjelesnoj aktivnosti. Uočena istaknuta promjena je povećanje tjelesne težine, praćeno transformacijom u cijelom tijelu. Iako ovaj razvoj događaja možda nije osobito dobrodošao, važno je prepoznati da je takvo povećanje tjelesne težine i normalno i očekivano, pogađa otprilike 90 posto žena koje dožive menopauzu između 35. i 55. godine. Istraživanja pokazuju da promjene u hormonima, a ne prejedanje, primarni doprinose debljanju.
Žene koje prolaze kroz menopauzu često primjećuju značajne promjene u svom tijelu, s prosječnim povećanjem tjelesne težine od pet do osam kilograma tijekom ove faze, praćeno značajnom abdominalnom pretilošću. Kako se ulazi u ranu fazu menopauze, održavanje tjelesne težine postaje sve veći izazov, dok se gubitak težine može činiti gotovo nemogućim. Do ove poteškoće dolazi zbog hormonalnih fluktuacija koje izravno utječu na apetit, metabolizam i nakupljanje masti. – Kontrola tjelesne težine u tom razdoblju pokazala se dosta teškom – kaže Vesna Srećković Dimitrijević, endokrinologinja Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma.
Prema riječima naše sugovornice, hormon estrogen prvenstveno je odgovoran za nakupljanje kilograma na područjima koja su u menopauzi najteža. Važnost estrogena u debljanju tijekom menopauze je značajna. Kako proizvodnja estrogena u jajnicima opada, tijelo traži alternativne izvore kako bi zadovoljilo svoje potrebe za estrogenom. Masne stanice sposobne su proizvoditi estrogen, što potiče tijelo da pojača svoje napore da pretvori kalorije u mast kako bi podiglo razinu estrogena. Nažalost, za razliku od mišićnih stanica, masne stanice ne sagorijevaju kalorije učinkovito, što dovodi do debljanja.
Osim toga, smanjene razine progesterona prvenstveno su odgovorne za mnoge simptome povezane s menopauzom, osobito zadržavanje vode. Štoviše, povećanje razine androgena doprinosi povećanju težin Prema liječniku, žene u menopauzi ne samo da dobivaju na težini, već i gube koštano tkivo dva do četiri puta više nego prije menopauze, što se promjena pripisuje padu razine estrogena koji služi za zaštitu zdravlja kostiju. Rizik od osteoporoze povećava se prekomjernom konzumacijom alkohola, kave i gaziranih pića, što dovodi do pojačanog izlučivanja kalcija mokraćom.
Sukladno tome, savjetuje se ograničiti unos kofeina, nikotina i alkohola jer te tvari utječu na zadržavanje vode. Bavljenje tjelesnom aktivnošću, poput aerobika, može poboljšati metabolizam i olakšati sagorijevanje masti. Aktivnosti poput hodanja i vožnje bicikla pridonose povećanju mišićne mase i služe kao preventivna mjera protiv osteoporoze.
Bonus tekst:
Kačamak, koji se prije smatrao jelom za manje imućne, sada doživljava renesansu kao “čista” egzotična kulinarska opcija. Ovo jelo od bijelog ili žutog kukuruznog brašna nadaleko je poznato kao kukuruzna krupica ili palenta. Zbog svoje bezglutenske prirode, kačamak nije samo izvrstan doručak, već se ističe i kao jedna od najzdravijih opcija koje možemo odabrati. Bogata esencijalnim nutrijentima, kukuruzna krupica našem tijelu pruža vitalne vitamine poput A, E i nekoliko vitamina B skupine, uz razne minerale. Zanimljiv je po značajnom sadržaju fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena.
Naime, kačamak sadrži približno 380 kalorija na 100 grama, koji sadrži 12,7 posto vode, 10 posto bjelančevina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno utječu na naše zdravlje, posebice na rad crijeva. Značajan udio vlakana u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima pridonosi poboljšanom osjećaju sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, čime se podržavaju normalni probavni procesi u crijevima.
Primarni razlog blagotvorne konzumacije kačamaka leži u njegovoj korisnosti, bez obzira na postojanje probavnih tegoba. Osim toga, kukuruz je bogat karotenoidima koji su u kombinaciji s hranjivim biljnim mastima ključni za poticanje učinkovite crijevne peristaltike. To pomaže u sprječavanju zatvora i reguliranju probave. Zbog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i dijetalnih vlakana, kukuruz se preporučuje kao vrijedan izvor hrane osobama s povišenom razinom kolesterola.
