Doktora Nestorovića smo svi upoznali zahvaljujući mnogim emisijama koje su posvećene zdravlju a u kojima rado gostuje i daje savjete gledaocima. Iako ga mnogi smatraju teoretičarem zavjere on ima veliki broj pristalica.
Prof.dr.sc. Branimir Nestorović je otkrio da ljudsko tijelo posjeduje inherentne mehanizme koji potiču nakupljanje masti, dok su mehanizmi za eliminaciju masnoće znatno manje učinkoviti. To stvara izazove prilikom pokušaja pridržavanja dijete, što često rezultira osjećajem gladi, nezadovoljstva i melankolije. Iako se rijetko priznaje, čini se da priroda daje prednost osobama s višim indeksom tjelesne mase, budući da dokazi pokazuju da oni s umjerenom pretilošću mogu pokazivati povećanu snagu u usporedbi s mršavijim osobama.
Nedavno istraživanje koje je proveo Nestorović otkrilo je intrigantan zaključak: osobe s umjerenom pretilošću zapravo su pokazale nižu stopu smrtnosti nakon značajne kardiokirurške operacije u usporedbi s njihovim mršavijim kolegama. Nestorović sugerira da se ovaj neočekivani ishod može pripisati blagotvornim učincima nekoliko kilograma viška, što pomaže u regulaciji tjelesne temperature i pospješuje opću dobrobit. Kako bi se suzbili štetni učinci pretilosti, Nestorović predlaže jednostavnu strategiju.
Prvi korak podrazumijeva usvajanje umjerenog unosa kalorija, fokusirajući se na unos visokokvalitetnih kalorija. Ključni aspekt je dati prednost doručku bogatom proteinima i uključiti dovoljno voća i povrća u svoju prehranu. Osobni susret s rigoroznim dijetama tijekom rada na produkciji filma “Tko to tamo peva” Kostić prenosi u knjizi “Kako sam jeo”.
Prepustivši se draži ukusnog janjećeg buta popraćenog krumpirom, Kostić je prkosio strogim propisima i našao se potaknut naletom kreativnosti, što je u konačnici dovelo do uspješne skladbe njegovog glazbenog remek-djela. Ova zadivljujuća anegdota služi kao dokaz dubokog utjecaja koji hrana može imati na rasplamsavanje plamena umjetničke inspiracije.
Kao dio redovne dnevne rutine prehrane, uobičajeno je suzdržavati se od konzumiranja bilo kakve hrane nakon 18 sati, umjesto vode ili nezaslađenog čaja. U novije vrijeme postoji trend prema pristupu dvodnevnog posta, osobito unutar pravoslavne zajednice, gdje pojedinci ograničavaju svoj unos kalorija na samo 500 kalorija u dva odvojena dana svakog tjedna. Ova ograničena dijeta obično se sastoji od zobenih pahuljica i male količine voća, bez dijeljenja porcija. Glavni cilj je spriječiti napadaje gladi, jer oni često rezultiraju pretjeranim jedenjem.
Prema Nestorovićevim riječima, imunološki sustav može imati koristi od posta jer znanstvene studije pokazuju da konzumacija hrane potiče oslobađanje dopamina, što rezultira osjećajem zadovoljstva. Ipak, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom sklone su konzumiranju prekomjernih količina hrane kako bi postigle istu razinu zadovoljstva, što rezultira smanjenjem proizvodnje dopamina i leptina. Posljedično, osjećaj sitosti se smanjuje, a glad se pojačava.
- Prema riječima dr. Nestorovića, uvrštavanje cjelovitih žitarica u prehranu nakon obroka može biti korisno jer sadrže hormon irisin koji pomaže u regulaciji razine inzulina. Pretjerana količina inzulina može izazvati osjećaj gladi, zbog čega se preporučuje kombiniranje cjelovitih žitarica s čašom crnog vina.
Dodatni sadržaj:
Fascinantan podatak koji bi vas mogao zateći nespremne odnosi se na pojavu koja se naziva “zlatnim pravilima” u sferama prirode i arhitekture. Ovo načelo, također poznato kao “zlatni omjer” ili “zlatni omjer”, naširoko je korišteno u područjima dizajna i umjetnosti kroz različita povijesna razdoblja. Označava matematičku korelaciju koja se očituje u brojnim prirodnim pojavama i ljudskim nastojanjima.
Zlatni rez, iracionalan broj s približnom vrijednošću od 1,618, označava omjer u kojem je veći dio prema manjem dijelu ekvivalentan cijelom dijelu prema većem dijelu. To stvara osjećaj vizualnog sklada i ravnoteže između dva segmenta. Na primjer, u pravokutniku koji se pridržava zlatnog reza, duljina duljih stranica bit će 1,618 puta veća od duljine kraćih stranica. Umjetnici i arhitekti često koriste ovaj omjer u svojim radovima jer proizvodi estetski ugodne kompozicije. Prisutnost zlatnog reza može se uočiti u cijelom prirodnom svijetu, od zamršenih uzoraka cvijeća do preciznog položaja lišća na drveću.
Čak i školjke i galaksije pokazuju spirale koje se pridržavaju ovog omjera. Značajni primjeri zlatnog reza u umjetnosti uključuju poznatog Vitruvijanskog čovjeka Leonarda da Vincija, koji savršeno utjelovljuje ovaj omjer. Osim toga, arhitektonska čuda poput Partenona u Ateni bila su pomno izrađena sa zlatnim rezom kao vodećim načelom. Zaista je zadivljujuće otkriti da pojedinci posjeduju urođenu sposobnost da cijene estetsku privlačnost zlatnog reza.
