Posljednjih godina je hljeb ili kruh po mnogim nutricionistima jedan od najvedćih neprijatelja našeg zdravlja. Namirnica koja je kod nas na Balkanu sastavni dio skoro svakog obroka je tako postala tabu.
U današnjoj raspravi istražit ćemo temu kruha i njegov utjecaj na zdravlje pojedinca. Dok neki pojedinci vide kruh kao bitnu komponentu svoje svakodnevne prehrane, drugi mogu dopustiti da ostane nedirnut dulje vrijeme… Dok se pojam glikemijskog indeksa obično povezuje s hranom, nije široko poznato da zamrzavanje bijelog kruha može ponuditi prednosti.
U području zdravlja i prehrane ključno je razumjeti kako određene namirnice i tehnike njihove pripreme mogu utjecati na naše tijelo. Prof. dr. Jagoda Jorga, renomirani autoritet za higijenu i prehranu, dala je neprocjenjive spoznaje o hranjivoj hrani i taktikama za sprječavanje nadutosti i prekomjerne konzumacije.
U nedavnom obroku za odrasle, dr. Jorga je naglasio važnost izbjegavanja prenatrpanosti predlažući upotrebu manjih tanjura i posluživanje umjerenih porcija. Kako biste spriječili eventualno izlijevanje, preporučuje se konzumiranje hrane u manjim količinama i izbjegavanje stavljanja cijelog obroka na stol. Za održavanje dobrog zdravlja potreban je raznolik izbor namirnica.
Za dobro izbalansiran ručak preporučuje se pola tanjura napuniti svježim povrćem, četvrtinu izdvojiti za proteine poput ribe ili mesa, a preostalu četvrtinu za žitarice. Količinski, to je otprilike 150 do 200 grama mesa ili ribe, oko 300 grama povrća i otprilike 100 grama žitarica.
Štetni učinci korištenja ulja za prženje naširoko su prepoznati od strane domaćih i međunarodnih stručnjaka, zbog čega je nužno izbjegavati ovu metodu kuhanja. Jedna uobičajena pogreška koju ljudi čine je ponovna uporaba ulja, što značajno povećava rizik od kancerogenih tvari. Dr. Jorga naglašava važnost razumijevanja da iako ulje sadrži esencijalne masne kiseline potrebne za tjelesne funkcije, pretjerana ili ponavljana uporaba može dovesti do komplikacija.
Tijekom gostovanja u televizijskoj emisiji “Uranko” na K1, dr. Jorga opširno govori o štetnosti prženja hrane, posebno ističući negativne posljedice. Nije neuobičajeno da pojedinci pretjeruju tijekom praznika, ali dr. Jorga predlaže praktično rješenje za borbu protiv toga zamrzavanjem viška hrane u pojedinačnim porcijama za buduću konzumaciju. Preporučena veličina porcije po obroku je približno 600 grama.
- Vrijedno je napomenuti da se većina namirnica može zamrznuti samo jednom, stoga je ključno zamrznuti ih brzo, osobito one s niskim sadržajem vode, kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje. Za optimalne rezultate, preporučljivo je konzumirati zamrznutu hranu u roku od mjesec dana, po mogućnosti u roku od jednog do dva tjedna od zamrzavanja, jer produljeno skladištenje smanjuje njenu hranjivu vrijednost.
Fascinantno otkriće dr. Jorga odnosi se na bijeli kruh. Dok se rasprave obično vrte oko glikemijskog indeksa različitih namirnica, ostaje relativno nepoznato da zamrzavanje bijelog kruha može polučiti pozitivne učinke. Nakon odmrzavanja i hlađenja, glikemijski indeks bijelog kruha doživljava značajno poboljšanje u odnosu na konzumaciju svježeg.
Kruh zauzima istaknuto mjesto na svakodnevnom jelovniku nebrojenih pojedinaca. Krasi stolove za doručak, prati ručkove, pa čak se pojavljuje i za vrijeme večere, često popraćen slatkim dodacima. Dok su svestranost i privlačnost kruha neporecive, ključno je uzeti u obzir vrstu kruha koju netko kupuje i konzumira jer nisu svi kruhovi jednaki. Iako na policama trgovina postoji širok izbor kruha, najčešće se kupuje bijeli kruh. Ironično, ova posebna vrsta kruha također je najmanje hranjiva opcija.
U procesu proizvodnje bijelog kruha, pšenično brašno se tretira raznim kemikalijama kako bi se postigao njegov karakterističan bijeli izgled. Benzoil peroksid, klor dioksid, kalijev bromat i prerađeni škrob aditivi su ugrađeni u brašno. Važno je napomenuti da se ove kemikalije koriste u minimalnim količinama i ne predstavljaju prijetnju dobrobiti osobe.
