Na Balkanu još iz davnih vremena datira priča da pečenje, suhovina i jaja uzrokuju holesterol, te se preporučuje da se ne pretjeruje s konzumiranjem ovih namirnica. Međutim, čini se da to nije baš u potpunosti istina.
U današnjem okruženju postoji nekoliko izazova s kojima se ljudsko tijelo suočava – neadekvatna prehrana, nedostatak tjelovježbe, stres i sve veća dominacija brze hrane nad zdravljem. Najosjetljiviji među organima je jetra – tihi radnik koji obavlja neke vrlo važne funkcije pročišćavanja krvi, regulacije metabolizma, skladištenja hranjivih tvari i održavanja prave ravnoteže u tijelu. Unatoč tome, velika populacija boluje od bolesti – masne jetre – koja nije bolest povezana s visokim udjelom masnoće, već s šećerom.
Mnogi ljudi povezuju masnu jetru s masnoćom u prehrani; no nutricionist dr. Predrag Nenadić kaže da je glavni krivac zapravo unos šećera. Kada se u organizam unese više šećera nego što je potrebno, tada jetra počinje pretvarati šećer u mast. To je mast koja će se s vremenom taložiti u jetri; stanje poznato kao nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD). Ovo stanje oštećuje jetru i smanjuje njezinu sposobnost detoksikacije. Rezultat je sporiji proces detoksikacije, a često se to vidi i na koži.
Akne, svrbež, perut, pojačano znojenje, pokazuje da jetra nije u stanju pravilno obavljati svoje procese. Uloga kolina u neravnoteži kolesterola. Većina ljudi ima lošu percepciju kolesterola, ali, u pravom smislu, on igra vitalne uloge u tijelu. Vrlo je velika uloga jetre u proizvodnji kolesterola; koji se koristi u proizvodnji hormona i formiranju staničnih membrana među mnogim drugim fizičkim upotrebama. Problemi nastaju kada postoji neravnoteža.
Vrlo visoke razine LDL-a zajedno s trigliceridima ne samo da izlažu osobu riziku od srčanih bolesti, već dodatno opterećuju jetru. Kolin je jedan vrlo važan nutrijent u ovom procesu gdje pomaže u razgradnji i transportu masti. Pomaže u izbjegavanju skladištenja masnoće u jetri, dok potiče njihovu redistribuciju unutar tijela. Izvori kolina u hrani uključuju jaja, slaninu, meso organa i crveno meso. U stvarnosti, nedovoljan unos zdravih masnoća može pogoršati stanje jetre, budući da tijelo treba te masnoće za učinkovito korištenje kolesterola i kolina.
Što izbaciti iz prehrane? Kad govorimo o jetri, većina preporuka u bilo kojem razgovoru o ovoj temi su preporuke da se klonite masti; međutim, pravi negativac se češće nalazi u rafiniranim ugljikohidratima. Hrana poput bijelog kruha i peciva, tjestenine, gaziranih pića i slatkiša – to je ono što se razgrađuje u šećer u tijelu, što daje jetri teret za nošenje. Fruktoza iz kukuruznog sirupa je loša i najčešća je u gaziranim pićima i mnogim različitim vrstama prerađene hrane.
Takva prehrana poboljšava masnoću u krvi kao i razinu lošeg kolesterola – rizik kod kojeg se javlja metabolički sindrom, stanje s inzulinskom rezistencijom, hipertenzija, abdominalna masnoća i masna jetra. Zdrava hrana za dobar rad jetre. Plan prehrane treba dodati više visokokvalitetnih prirodnih izvora masti i hranjivih tvari te smanjiti rafinirane ugljikohidrate kao i industrijske masti.
U posebno dobre namirnice spadaju sljedeće: Domaća topljena svinjska mast prirodan je izvor energije i daje zasićene masti koje tijelo može iskoristiti bez previše naprezanja jetre. Maslinovo ulje sadrži antioksidanse i mononezasićene masti za zdravlje srca i jetre. Hladno prešano laneno i kokosovo ulje može pomoći u borbi protiv upala i poboljšati metabolizam masti. Rasprostranjeni izvori kolina – jaja, goveđa jetra, slanina i piletina – osiguravaju odgovarajuće količine esencijalnog nutrijenta. Uz pravilnu prehranu preporučuje se i svakodnevna tjelesna aktivnost od najmanje 30 minuta koja poboljšava cirkulaciju i potiče regeneraciju jetre. Upravljanje stresom i ograničavanje alkohola također igraju vitalnu ulogu u funkciji tog važnog organa.
