Holesterol se ne dobija od jaja i pečenja, već od ovenamirnice: Uništava jetru i pravi haos – tvrdi dr. Nenadić,vredi znati

 

U današnjem članku vam pišemo na temu masne jetre, utjecaja šećera na njeno zdravlje i prehrambenih navika koje mogu pomoći u smanjenju rizika od ovog stanja.

Kada neko čuje da ima masnu jetru, često prvo pomisli na prženu hranu, masno meso i obilne obroke. Takva povezanost nije potpuno neopravdana, ali predstavlja samo dio mnogo složenije priče. Na razvoj ovog stanja mogu utjecati višak tjelesne težine, inzulinska rezistencija, povišene masnoće u krvi, genetska predispozicija, nedovoljno kretanja i ukupni način prehrane.

Posebnu pažnju posljednjih godina privlači prekomjeran unos dodanih šećera, naročito kroz gazirana pića, zaslađene sokove i industrijski prerađene proizvode. Iako šećer sam po sebi nije jedini uzročnik masne jetre, njegova pretjerana konzumacija može doprinijeti metaboličkim promjenama koje pogoduju nakupljanju masnoće u ovom organu.

Zašto jetra ima toliko važnu ulogu u organizmu?

Jetra je jedan od najvažnijih organa ljudskog tijela. Učestvuje u preradi hranjivih tvari, regulaciji nivoa šećera u krvi, proizvodnji žuči i metabolizmu brojnih lijekova i drugih supstanci. Također skladišti određene vitamine i minerale te ima ključnu ulogu u obradi masnoća.

Nakon obroka hranjive tvari dospijevaju u krvotok, a jetra učestvuje u njihovoj daljnjoj preradi. Kada organizam dobija više energije nego što mu je potrebno, dio viška može završiti u obliku masnih naslaga, uključujući i one unutar jetre.

Masna jetra nastaje kada se u ćelijama ovog organa nakupi previše masnoće. Danas se za čest oblik ovog oboljenja koristi naziv metabolički povezana steatotična bolest jetre (MASLD), dok je ranije bio raširen naziv nealkoholna masna bolest jetre, odnosno NAFLD.

Važno je razumjeti da masna jetra ne znači automatski teško oštećenje organa. Kod mnogih ljudi stanje se može poboljšati promjenom životnih navika. Međutim, kod dijela oboljelih može doći do upale, stvaranja ožiljnog tkiva i ozbiljnijih komplikacija, zbog čega problem ne treba zanemarivati.

Kako previše šećera može utjecati na jetru?

Šećer je sastavni dio brojnih namirnica, ali nisu svi njegovi izvori jednaki. Postoji razlika između šećera koji prirodno dolazi u cjelovitom voću i šećera koji se dodaje gaziranim napicima, slatkišima, keksima i drugim industrijskim proizvodima.

Posebno se istražuje utjecaj fruktoze, jednostavnog šećera koji je prisutan u običnom šećeru i pojedinim zaslađivačima. Jetra ima važnu ulogu u njegovoj preradi, a visok unos fruktoze kroz zaslađene napitke i drugu kalorijski bogatu hranu može doprinijeti stvaranju masnoća u jetri.

Problem dodatno nastaje kada takve namirnice postanu dio svakodnevne rutine. Osoba možda neće pojesti mnogo hrane tokom jednog obroka, ali ako redovno pije zaslađene napitke, gricka slatkiše i konzumira velike količine rafiniranih proizvoda, ukupni unos energije može biti znatno veći nego što pretpostavlja.

Bijeli hljeb, peciva, slatka peciva i brojni industrijski deserti često sadrže malo vlakana, a mogu olakšati pretjeran unos kalorija. Ipak, nije potrebno izbaciti sve ugljikohidrate. Cjelovite žitarice, mahunarke, povrće i voće mogu biti važan dio uravnotežene prehrane.

Posebno treba naglasiti da konzumiranje cijelog voća nije isto što i ispijanje velikih količina zaslađenih sokova. Voće sadrži vlakna, vodu, vitamine i druge korisne sastojke, dok se kalorije iz slatkih napitaka često unose brzo i bez izraženog osjećaja sitosti.

Koji simptomi mogu upozoriti na problem?

Jedna od najvećih poteškoća s masnom jetrom jeste činjenica da najčešće ne izaziva prepoznatljive simptome. Mnogi ljudi osjećaju se sasvim dobro čak i kada pregled pokaže povećanu količinu masnoće u jetri.

Kod pojedinih osoba mogu se javiti umor ili nelagoda u gornjem desnom dijelu stomaka, ali takvi simptomi nisu specifični i mogu imati mnogo drugih uzroka.

Na internetu se često mogu pronaći tvrdnje da akne, perut, pojačano znojenje ili svrbež kože predstavljaju sigurne znakove masne jetre. Međutim, takve promjene nisu pouzdani pokazatelji ovog oboljenja i ne mogu zamijeniti medicinsku procjenu.

Izražen svrbež, žutilo kože ili očiju, oticanje stomaka i druge neuobičajene promjene mogu se pojaviti kod određenih ozbiljnijih bolesti jetre, ali zahtijevaju pregled ljekara kako bi se utvrdio njihov stvarni uzrok.

Kakva je povezanost kolesterola i masne jetre?

Kolesterol se često predstavlja isključivo kao štetna supstanca, iako je organizmu potreban za izgradnju ćelijskih membrana i proizvodnju određenih hormona. Problemi nastaju kada vrijednosti masnoća u krvi i drugi metabolički pokazatelji nisu u poželjnim granicama.

LDL kolesterol često se naziva „lošim“, jer njegove povišene vrijednosti mogu povećati rizik od bolesti srca i krvnih sudova. HDL kolesterol poznat je kao „dobri“, budući da učestvuje u prenosu kolesterola iz tkiva prema jetri.

Kod osoba s masnom jetrom nerijetko se bilježe i povišeni trigliceridi, nepovoljne vrijednosti HDL kolesterola, inzulinska rezistencija ili povišen šećer u krvi. Ovi nalazi ukazuju na zajedničke metaboličke probleme, a ne na to da LDL kolesterol samostalno izaziva masnu jetru.

Zbog toga je prilikom procjene zdravstvenog stanja važno posmatrati širu sliku. Nije dovoljno pratiti samo jedan laboratorijski rezultat ili se usmjeriti na izbacivanje jedne namirnice.

Holin je važan nutrijent, ali nije čudesan lijek

Među hranjivim tvarima koje učestvuju u normalnom funkcionisanju jetre nalazi se i holin. Ovaj nutrijent potreban je za izgradnju ćelijskih membrana, rad nervnog sistema i transport masnoća.

Nedovoljan unos holina u određenim okolnostima može doprinijeti nakupljanju masti u jetri. Ipak, to ne znači da dodatne velike količine holina mogu izliječiti postojeću masnu jetru ili da je njegov nedostatak glavni uzrok kod većine oboljelih.

Holin se može dobiti iz različitih namirnica. Među izvorima se nalaze jaja, riba, meso, mliječni proizvodi, mahunarke i određene vrste povrća. Iznutrice također mogu sadržavati značajne količine holina, ali njihov unos treba prilagoditi individualnom zdravstvenom stanju i ukupnoj prehrani.

Ponekad se kao preporuka za zdravlje jetre spominju slanina i drugi masni mesni proizvodi samo zato što sadrže određene hranjive tvari. Takav pristup može biti pogrešan. Prerađeno meso često sadrži mnogo soli i zasićenih masnoća, pa ga nije opravdano predstavljati kao poseban lijek za jetru.

Mnogo je korisnije unositi raznovrsne namirnice nego pokušavati riješiti složen metabolički problem velikim količinama jednog sastojka.

Da li su sve masnoće jednako štetne?

Masnoće su neophodne za normalno funkcionisanje organizma. Učestvuju u stvaranju hormona, izgradnji ćelija i apsorpciji vitamina rastvorljivih u mastima. Međutim, njihov utjecaj na zdravlje zavisi od vrste, količine i ukupnog načina prehrane.

Za osobe koje imaju masnu jetru stručne smjernice uglavnom preporučuju zamjenu dijela zasićenih masnoća nezasićenim. Zbog toga se često prednost daje maslinovom ulju, orašastim plodovima, sjemenkama i ribi.

Domaća svinjska mast, puter i kokosovo ulje sadrže značajne količine zasićenih masnoća. Mogu se pojaviti u prehrani u ograničenim količinama, ali ne postoje pouzdani dokazi da njihova povećana konzumacija liječi masnu jetru.

Posebno je važna činjenica da ni namirnica koja se smatra zdravom ne može nadoknaditi posljedice stalnog pretjerivanja s količinom hrane. Uravnotežen unos kalorija i kvalitetan izbor namirnica imaju veći značaj od pojedinačnih prehrambenih trikova.

Male svakodnevne promjene mogu donijeti rezultate

Kada je riječ o smanjenju masnoće u jetri, promjene ne moraju početi strogom dijetom. Kod mnogih ljudi korisno je najprije prepoznati navike koje se ponavljaju svakog dana.

Jedan od praktičnih koraka jeste zamjena zaslađenih napitaka vodom ili nezaslađenim čajem. Drugi je češće uključivanje povrća i namirnica bogatih vlaknima u glavne obroke. Također je korisno obratiti pažnju na veličinu porcija i učestalost grickanja između obroka.

Redovna fizička aktivnost važna je čak i kada ne dovede do velikog gubitka tjelesne težine. Hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili drugi oblici kretanja mogu pozitivno utjecati na osjetljivost na inzulin i metaboličko zdravlje.

Kod osoba s viškom kilograma postepeno smanjenje tjelesne težine često dovodi do smanjenja masnoće u jetri. Već umjeren gubitak težine može biti koristan, dok veće poboljšanje ponekad zahtijeva izraženiji, ali kontrolisan gubitak kilograma.

Važno je izbjeći ekstremne dijete i naglo mršavljenje bez stručnog nadzora. Takve metode mogu predstavljati dodatni rizik, posebno kod osoba koje već imaju određene zdravstvene probleme.

San, upravljanje stresom i ograničavanje alkohola također su važni dijelovi zdravog načina života. Iako stres sam po sebi nije neposredan uzrok masne jetre, može utjecati na prehrambene navike, fizičku aktivnost i kvalitet sna.

 

Kada je potrebno provjeriti stanje jetre?

Masna jetra često se otkrije slučajno, tokom laboratorijskih analiza ili ultrazvučnog pregleda stomaka. Međutim, sami jetreni enzimi ne mogu uvijek pokazati koliko je bolest uznapredovala.

Ljekar prema potrebi može razmotriti dodatne pretrage, procjenu metaboličkih faktora rizika i metode kojima se ispituje postoji li ožiljavanje jetre. Posebno je važno praćenje kod osoba koje imaju dijabetes tipa 2 ili više udruženih metaboličkih problema.

Osobe koje već imaju dijagnosticiranu masnu jetru ne bi trebale samostalno prekidati propisanu terapiju niti koristiti neprovjerene preparate za „čišćenje jetre“. Tvrdnje da određeni sok, čaj ili dodatak prehrani može ukloniti sve masnoće iz jetre za nekoliko dana nisu medicinski utemeljene.

Najvažnija poruka jeste da zdravlje jetre zavisi od cjelokupnog načina života, a ne od jedne namirnice. Prekomjeran unos dodanih šećera može biti značajan dio problema, ali pažnju treba posvetiti i kvalitetu masnoća, ukupnom kalorijskom unosu, tjelesnoj težini, kretanju i drugim faktorima rizika.

Masna jetra nije razlog za paniku, ali jeste povod da se ozbiljnije razmisli o svakodnevnim navikama. Pravovremeno otkrivanje i odgovarajuće promjene mogu pomoći u očuvanju zdravlja jetre i smanjenju rizika od komplikacija.