U nastavku današnjeg članka dotaknut ćemo se najugroženije skupine u društvu – penzionera. Oni se suočavaju s najmanjim primanjima, koja brzo odlaze na plaćanje svih svojih obaveza, troškova lijekova te im na kraju ostaje vrlo ograničen iznos za pokrivanje preostalog dijela života. Mirovine u Srbiji su od početka ove godine doživjele značajan rast od 14,8 posto, što je rezultiralo impresivnim iznosom od 45.775 dinara za prosječnu mirovinu u siječnju. Što se tiče osoba s 20 godina radnog staža, a minimalnom prijavom, prema službenoj računici, očekuje ih mjesečna mirovina nešto veća od 100 eura, odnosno 14.366 dinara.Zakon o rehabilitaciji detaljno uređuje postupak rehabilitacije i pravne posljedice za pojedince koji su bili lišeni svojih prava iz političkih, vjerskih, nacionalnih ili ideoloških razloga. Prema ovom zakonu, rehabilitirane osobe stječu pravo na poseban staž koji im se uračunava dvostruko za vrijeme trajanja lišenja slobode, te na mjesečnu novčanu naknadu. Također, nezaposlenost nakon prestanka lišenja slobode priznaje se kao poseban mirovinski staž, trajući do dvije godine, ukoliko je nezaposlenost rezultat povrede prava i sloboda propisanih ovim Zakonom. Za stjecanje prava na mjesečnu novčanu naknadu, osoba mora imati najmanje osam godina mirovinskog staža, koji se posebno priznaje sukladno odredbama Zakona o rehabilitaciji.
Bitno je naglasiti da se posebni mirovinski staž prema Zakonu o rehabilitaciji razlikuje od onog propisanog Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Taj staž nije evidentiran u matičnim knjigama i ne utječe na određivanje visine mirovine. Prema definiciji Zakona o rehabilitaciji, posebni mirovinski staž koristi se isključivo kao osnova za ostvarivanje prava na mjesečnu novčanu naknadu. Uz zahtjev za rehabilitaciju, osoba mora priložiti potrebne dokaze za donošenje odluke, uključujući sudsku presudu koja potvrđuje njihovu rehabilitaciju i dokumentaciju koja opisuje trajanje zatvorske kazne ili nezaposlenosti nakon puštanja na slobodu. Dodatno, kao dio postupka za dobivanje mjesečne financijske stipendije, podnositelj zahtjeva mora priložiti potvrdu o aktivnom tekućem računu. Podružnice Fonda provjeravaju cjelokupnu dokumentaciju rehabilitiranih osoba kako bi utvrdile ispunjavanje uvjeta i odredile konkretni iznos novčane naknade. Trenutno je u tijeku ovaj postupak, a osobe koje su dobile povoljna rješenja već su uključene u sustav isplate naknada.Pravo na mjesečnu novčanu naknadu, prema Zakonu o rehabilitaciji, temelji se na posebnom dodatku koji iznosi 50% prosječne mjesečne plaće u Republici Srbiji iz prethodne godine. Ovaj izračun ne obuhvaća poreze i doprinose, a utvrđuje ga Republički zavod za statistiku. Nakon podnošenja zahtjeva, rehabilitirana osoba ima pravo na ovu mjesečnu naknadu.
Osobe koje su rehabilitirane prema Zakonu o rehabilitaciji imaju pravo na mjesečnu naknadu u ukupnom iznosu kako slijedi:
– Za 2024. godinu predviđen je iznos od 43.004,00 dinara, dok je za 2023. godinu predviđen iznos od 37.467,00 dinara.
– Za 2022. godinu određen je iznos od 32.932,00 dinara.ž
– Za 2021. godinu određen je iznos od 30.037,00 dinara.– Za 2020. godinu određen je iznos od 27.460,00 dinara.
– U 2019. godini zabilježen je iznos od 24.825,00 dinara, dok je dokumentiran iznos od 23.947,00 dinara za prethodnu, 2018. godinu.
– Iznos za 2017. godinu evidentiran je kao 23.049,00 dinara.
– Ukupna suma za 2016. godinu iznosila je 22.216,00 dinara.
– Za 2015. godinu evidentiran je iznos od 22.265,00 dinara.
– Za 2014. godinu evidentiran je iznos od 21.966,00 dinara.
– Za 2013. godinu evidentiran je iznos od 20.688,50 dinara
– Za 2012. godinu evidentiran je iznos od 18.988,00 dinara.
Rehabilitirani pojedinci primaju svoju mjesečnu naknadu 15. u mjesecu, pokrivajući razdoblje prethodnog mjeseca. U slučaju smrti korisnika mjesečne novčane naknade (posebne pomoći), osoba koja je podmirila troškove pogreba nema pravo na naknadu tih troškova.Preostali neplaćeni dijelovi mjesečne novčane naknade, također poznati kao posebna naknada, koja pripada korisniku do njegove smrti, rješavaju se u rješenju o ostavini, gdje se identificira određeni zakonski nasljednik.
