Možda i sami imate ovu biljku u svom dvorištu ili ste je vidjeli negdje u prolazu i pomislili da baš lijepo izgleda. Međutim radi se o jednoj od najotrovnijih biljaaka koje rastu na tlu Evrope.
U početku se čini da je bezopasno. Neki pojedinac može vjerovati da je to ukrasna biljka. Ljubičasti cvjetovi i sjajne crne bobice služe kao prirodni ukras na granicama polja, rubova cesta ili čak tuđeg posjeda. Međutim, to je biljka koja krije smrtonosnu tajnu. Belladonna, također nazvana “Đavolja trešnja”, jedna je od najotrovnijih biljaka na Zemlji. Oni koji slučajno naiđu na ovu biljku često nemaju dovoljno razumijevanja da prepoznaju opasnost od nje – sve dok ne bude prekasno.
- Svaki dio biljke koji je dostupan, uključujući korijenje, lišće, cvijeće i bobice, sadrži otrovne kemikalije koje mogu dovesti do ozbiljnog trovanja ili smrti. Osobito su osjetljiva djeca i kućni ljubimci jer bobice djeluju primamljivo, a okus nije toliko gorak da bi odmah pobudio sumnju. Belladonna je stablolika biljka visoka oko 1 metar, tamnozelenih listova i karakterističnog ljubičastog cvijeta koji podsjeća na zvono. Najveću opasnost predstavlja njezin plod: kupine koje podsjećaju na trešnje. Samo jedna ili dvije konzumirane bobice mogu biti štetne za dijete.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da se ova biljka ne smije saditi u vrtovima, posebice tamo gdje su djeca ili životinje. Unatoč potencijalnim opasnostima, beladona nije neuobičajena. Rasprostranjen je po Europi i Aziji, no danas ga se može pronaći iu Americi, pa čak iu urbanim sredinama – na napuštenim imanjima, uz odlagališta otpada i kamenolome. Još uvijek ga ima na parcelama koje nikada više nisu obrađivane, što znači da može rasti i tamo gdje bismo to najmanje željeli. Opasnost beladone proizlazi iz nekoliko moćnih alkaloida u njenom sastavu: atropina, skopolamina i hioscijamina.
Ove kemikalije izravno ciljaju na živčani sustav, što rezultira simptomima poput halucinacija, zbunjenosti, suhih usta, zamagljenog vida, pa čak i paralize. U najtežim slučajevima, rezultati mogu biti kobni. Dok su ljudi i domaće životinje iznimno osjetljivi na ove otrove, neke ptice mogu bez problema konzumirati bobice beladone, što dodatno povećava poteškoće u procjeni rizika prirode. Zanimljivo je da je čak i med koji pčele dobivaju od nektara beladone štetan za ljude. Na sve ovo morate vrlo pažljivo obratiti pažnju kada komunicirate s ovom biljkom.
Ako ga slučajno otkrijete u svom dvorištu ili na zemlji u blizini svojeg prebivališta, važno je da ga skinete na sigurno i s velikom pažnjom. Kada nosite belladonnu, morate nositi zaštitnu odjeću koja uključuje duge rukave, čizme, hlače i, naravno, rukavice. Biljka mora biti iskopana sa svim svojim korijenima, jer se može ponovno formirati od najmanjih krhotina. Nakon toga se ne smije kompostirati, već se treba baciti u zatvoreni spremnik u obični otpad. Instrumenti koji se koriste moraju biti sterilizirani, a odjeću treba prati odvojeno od ostalih predmeta.
Ako biljka ponovno nikne, preporučuje se korištenje neselektivnog herbicida tijekom ranih faza razvoja. Budući da je belladonna lako zamijeniti s drugim biljkama, ključno je znati razlikovna obilježja. Uobičajena pogreška je brkanje s biljkom koja se zove “dvostruka kozja krv” (Lonicera involucrata). Dok belladonna ima jedinstvene bobice i ljubičaste cvjetove, kozja krv ima dvostruke bobice, žute cvjetove i crvene listove povezane s plodom. Ova odstupanja su značajna, jer zamjene mogu imati razorne učinke. Stručnjaci Instituta za zaštitu zdravlja Srbije navode da svake godine imaju nekoliko slučajeva trovanja koja se pripisuju neprepoznavanju otrovnih biljaka, među kojima je i beladona.
Kako prenosi RTS, doktori upozoravaju da će se prvi simptomi pojaviti za sat vremena: glavobolja, suha usta, grčevi i smetenost. Ako se ne reagira na vrijeme, dolazi do ozbiljnih neuroloških problema. Kako piše Blic Zdravlje, građanima se preporučuje da izbjegavaju konzumiranje biljaka i bobičastog voća koje nije potpuno sigurno, čak i ako ga sretnu u prirodi. Mnoge biljne vrste su atraktivne, ali se ispod njihovog izgleda često kriju opasne kemijske strukture, rekao je toksikolog dr. Pavle Radulović. Belladonna se u mnogim starim dokumentima naziva i “vještičjom biljkom”, jer je njezino djelovanje dovodilo do vizualizacija i zabluda.
Tijekom srednjeg vijeka dodatno se koristio u raznim napitcima i mastima, no rezultati su često bili smrtonosni. Danas znamo da čak i mala količina može izazvati značajne zdravstvene učinke, stoga se njegov uzgoj i korištenje ne preporuča u alternativnoj medicini. U konačnici, možda najvažnija poruka je da je priroda lijepa, ali nije uvijek štetna. Belladonna se čini miroljubivom biljkom, ali krije smrtonosnu sposobnost. Njezina nam blizina iziskuje pažnju, znanje i zalaganje. Unatoč prividnoj poslušnosti, ne smijemo zaboraviti da je ponekad i najopasniji.
