U narodu je poznato da obično sve bolesti kreću od nogu, ali malo se priča o tome da ipak sve kreće iz crijeva. Danas ćemo se pozabaviti ovom temom i da otkrijemo koje su to bolesti u pitanju.
Danas sve više liječnika promiče ideju da ako želimo očuvati svoje zdravlje, moramo početi od crijeva. To nije samo “probavni stroj”, već i organ koji regulira stanje našeg imuniteta, energije i raspoloženja. Statistike pokazuju da većina ljudi ne konzumira dovoljnu količinu vlakana, unatoč važnosti održavanja zdravlja crijeva. Preporuka je: najmanje 30 miligrama vlakana dnevno. Crijeva – veća od procesa probave Naša su crijeva složen sustav koji ima i obrambenu ulogu.
Membrane su prekrivene slojem koji sprečava bakterije i druge mikroorganizme da uzrokuju štetu. Čak 70% imunoloških stanica nalazi se u crijevima, što znači da se tamo nalazi prva linija obrane. Ako crijeva ne rade pravilno, imunitet je smanjen, a tijelo je osjetljivije na razne bolesti. Usvajanje lošeg ponašanja štetno je za zdravlje. Brza hrana, previše šećera, stres i nedovoljno kretanja ili svježe hrane, sve to pridonosi probavnim problemima.
Tijekom ljeta povećava se broj obroka dnevno, što je povezano s jačom povezanosti ovih simptoma s rjeđim i češćim unosom hrane. Nadutost, zatvor, loša prehrana i umor početni su simptomi crijeva kojima je potrebna pomoć. Na kraju, ignoriranje ovih simptoma može povećati vjerojatnost bolesti srca, dijabetesa ili raka crijeva. Fiber je sićušni junak koji ima veliko značenje. Dijetalna vlakna, iako nisu lako lomljiva, imaju značajan pozitivan učinak. Počinje jesti, ubrzava probavu hrane u crijevima i izbjegava zatvor.
Izvlači toksine i olakšava uklanjanje štetnih tvari. Regulira količinu kolesterola i šećera u vašem sustavu, čime se smanjuje rizik od srčanih bolesti i drugih problema. Promiče mikrofloru – hrani “dobre bakterije” u crijevima, što izravno jača imunološki sustav. Nažalost, procjenjuje se da više od 9 od 10 ljudi ne konzumira preporučenu količinu vlakana na dnevnoj bazi. Uzrok je jednostavan: učestalost pakirane hrane i nedostatak svježeg voća, povrća i cjelovitih žitarica u svakodnevnoj prehrani.
Kako povećati volumen vlakana bez osjećaja nelagode? Mnogi pojedinci teško mogu iznenada dodati više vlakana svojoj prehrani. Zato liječnici preporučuju postupnu primjenu: počnite s malim, a zatim dodajte još jedno voće ili dio povrća svom osnovnom obroku. Bijeli zamijenite cjelovitim žitaricama—umjesto bijelog kruha i riže možete jesti cjelovite žitarice.
Uključite mahunarke u svoju prehranu – barem dva puta tjedno trebali biste jesti grah, leću ili slanutak. Ne zaboravite vodu: ako je ne upijete u odgovarajućim količinama, može imati negativan učinak. Ideje za doručak bogat vlaknima uključuju: zobene pahuljice s jogurtom, malinama i orašastim plodovima. Ručak: slanutak, rajčica i krastavci u salati. Večera: prženo povrće u kombinaciji sa smeđom rižom i sezamom. Međuobrok: nekoliko badema ili jabuka s korom.
To olakšava postizanje 30 grama vlakana dnevno bez potrebe za značajnim angažmanom. Buduće koristi Unos vlakana ne ovisi samo o učinkovitoj probavi. Oni koji slijede preporuke u ovom paragrafu imaju dosljedniju energiju, imaju usredotočeniji način razmišljanja i otporniji su na stres.
Zdrave crijevne bakterije, za razliku od zdravih kožnih bakterija, imaju jači imunološki sustav i manje je vjerojatno da će razviti dugotrajne bolesti. Zaključak: ako želite poboljšati svoj imunološki sustav, poboljšati probavu i živjeti dulje, prvi korak je jednostavan – povećajte unos vlakana. Trideset zrna kave dnevno skromna je promjena koja može imati značajan učinak.
