Jedna greška prije spavanja i srce bi vam moglo otkazati: liječnik upozorava sve starije od 50 godina

U današnjem članku Vam donosimo važne informacije o tome kako kasni i obilni obroci mogu uticati na san, probavu i opterećenje organizma, posebno nakon 50. godine. Vrijeme večere nije jedini faktor koji određuje zdravlje srca, ali navika da neposredno prije spavanja jedemo mnogo masne, slane ili slatke hrane može pogoršati postojeće tegobe i otežati kvalitetan noćni odmor….

Obilan obrok neposredno prije odlaska u krevet može izazvati žgaravicu, osjećaj težine, ubrzan rad srca i lošiji san, naročito kod osoba koje već imaju hipertenziju, dijabetes, refluks ili srčane tegobe. Najveći problem obično predstavlja kombinacija masne i veoma slane hrane, slatkiša i alkohola. Stručnjaci zato uglavnom savjetuju raniju i laganiju večeru, ali naglašavaju da bol u grudima, gušenje i izrazito lupanje srca ne treba pripisivati samo probavi.

Večernji obrok mnogim ljudima predstavlja jedini dio dana kada mogu mirno sjesti i jesti. Zbog poslovnih i porodičnih obaveza večera se često pomjera sve kasnije, a glad koja se nakupi tokom dana dovodi do toga da upravo tada pojedemo najveću količinu hrane.

Jedan kasni obrok kod zdrave osobe obično neće izazvati iznenadno otkazivanje srca, kako sugerišu pojedini dramatični naslovi. Problem se češće nalazi u dugotrajnom obrascu, veličini porcije, izboru namirnica i postojećim zdravstvenim stanjima.

Osoba koja redovno jede obilno neposredno prije spavanja može imati lošiji san, refluks, oscilacije šećera u krvi i postepeno povećanje tjelesne mase. Svi ti faktori mogu dugoročno biti povezani s većim kardiometaboličkim rizikom.

Tijelo se tokom noći priprema za odmor

Ljudski organizam radi prema dnevno-noćnom ritmu. Kako se približava vrijeme spavanja, mijenjaju se lučenje hormona, tjelesna temperatura, budnost i brojne druge funkcije. Kod mnogih ljudi krvni pritisak tokom sna prirodno pada, dok se puls usporava.

To ne znači da se probava noću potpuno zaustavlja. Organizam može preraditi hranu i nakon kasne večere, ali obilan obrok zahtijeva dodatnu aktivnost probavnog sistema upravo u vrijeme kada osoba pokušava zaspati.

Nakon jela povećava se dotok krvi probavnim organima, a srčani ritam može privremeno porasti. Većina zdravih ljudi to dobro podnosi, ali osobe koje imaju određene srčane, metaboličke ili probavne bolesti mogu osjetiti izraženije smetnje.

Ležanje neposredno nakon obroka može olakšati vraćanje želučanog sadržaja prema jednjaku. To izaziva žarenje iza grudne kosti, kiseli okus u ustima, kašalj i osjećaj nelagode koji se ponekad može zamijeniti za srčanu tegobu.

Zašto je nakon 50. godine potreban dodatni oprez

Godine same po sebi nisu bolest, ali se nakon 50. češće pojavljuju povišen krvni pritisak, dijabetes tipa 2, višak kilograma, poremećaji masnoća u krvi, refluks i bolesti srca. Zbog toga posljedice neuredne ishrane kod nekih ljudi mogu postati izraženije.

Kasna večera može predstavljati poseban problem osobama koje tokom dana preskaču obroke. One navečer često jedu brzo i unesu mnogo više hrane nego što bi pojele da su obroci bili ravnomjernije raspoređeni.

Velike količine rafinisanih ugljikohidrata i slatkiša mogu dovesti do naglog porasta glukoze u krvi. Kod osoba s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom kontrola šećera tokom noći može biti otežana, posebno ako terapija i vrijeme obroka nisu usklađeni.

Veoma slana hrana može doprinijeti zadržavanju tečnosti i porastu krvnog pritiska kod osjetljivih osoba. To je naročito važno za ljude koji već imaju hipertenziju, srčanu slabost ili bolest bubrega i kojima je ljekar preporučio ograničavanje soli.

Najnepovoljnija je kombinacija masne hrane, soli i alkohola

Nije svaka večera jednako opterećujuća. Manja porcija laganog obroka ne može se porediti s velikom količinom pržene hrane, suhomesnatih proizvoda, slatkiša i alkohola neposredno prije odlaska u krevet.

Masna hrana sporije napušta želudac i kod nekih osoba pogoršava osjećaj punoće i refluks. Slana hrana može izazvati žeđ i zadržavanje tečnosti, dok veće količine šećera mogu dovesti do oscilacija glukoze i energije.

Alkohol kod nekih ljudi u početku izaziva pospanost, ali kasnije narušava strukturu sna. Može povećati hrkanje, pogoršati apneju u snu, dovesti do češćeg buđenja i kod osjetljivih osoba izazvati poremećaje srčanog ritma.

Posebno nije dobro koristiti alkohol kao sredstvo za uspavljivanje. Iako osoba može brže zaspati, san često postaje isprekidan i manje osvježavajući, dok se narednog dana mogu javiti umor, žeđ i slabija koncentracija.

Simptome upozorenja ne treba pripisivati samo večeri

Osjećaj težine u želucu, podrigivanje, nadutost i žgaravica mogu se pojaviti nakon kasnog i obilnog obroka. Međutim, bol ili pritisak u grudima, otežano disanje i izraženo lupanje srca zahtijevaju ozbiljniji pristup.

Srčana tegoba i refluks ponekad mogu izazvati sličan osjećaj iza grudne kosti. Zbog toga osoba, posebno ako ima više od 50 godina ili poznate faktore rizika, ne treba samostalno zaključiti da je bol samo posljedica hrane.

Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako se javi snažan pritisak, stezanje ili bol u grudima, naročito ako se širi prema ruci, ramenu, leđima, vratu ili vilici. Isto važi kada tegobu prate hladan znoj, mučnina, iznenadna slabost, vrtoglavica ili otežano disanje.

Poseban oprez potreban je kod osoba koje već imaju srčanu bolest. Ako se simptomi razlikuju od uobičajenih, postaju jači ili ne prolaze nakon odmora, ne treba čekati jutro niti pokušavati problem riješiti samo lijekom protiv žgaravice.

Kada je najbolje pojesti posljednji veći obrok

Mnogim ljudima odgovara da posljednji veći obrok završe dva do tri sata prije odlaska u krevet. Taj razmak može smanjiti osjećaj punoće i pomoći osobama koje imaju noćni refluks. Ipak, ne postoji jedno vrijeme koje odgovara svima.

Raspored zavisi od radnog vremena, terapije, dijabetesa, fizičke aktivnosti i drugih zdravstvenih okolnosti. Osobe koje uzimaju određene lijekove ili inzulin ne bi trebale samostalno preskakati večeru niti praviti velike promjene bez dogovora s ljekarom.

Ako se glad pojavi kasnije, bolji izbor može biti manja i jednostavnija užina umjesto velikog obroka. To može biti obični jogurt, manja količina voća, malo zobenih pahuljica ili šaka neslanih orašastih plodova, pod uslovom da se takve namirnice uklapaju u zdravstvene potrebe osobe.

Ni izrazito kisela hrana, čokolada, ljuti začini, kafa i menta ne odgovaraju svima pred spavanje jer kod pojedinih ljudi pogoršavaju refluks. Najkorisnije je pratiti vlastite simptome i uočiti nakon kojih namirnica se tegobe ponavljaju.

Kako postepeno promijeniti večernje navike

Nagla i stroga pravila često kratko traju. Mnogo je praktičnije pomjerati večeru ranije po 15 ili 30 minuta i istovremeno poboljšavati raspored obroka tokom dana. Redovan ručak ili manja popodnevna užina mogu spriječiti nekontrolisanu glad navečer.

Porcija za večeru ne mora biti velika da bi bila zasitna. Kombinacija povrća, izvora proteina i umjerene količine cjelovitih ugljikohidrata obično pruža stabilniju sitost od pržene hrane i velikog deserta.

Dobro je jesti sporije, bez stalnog gledanja televizije ili telefona. Organizmu je potrebno određeno vrijeme da registruje sitost, pa brzo jedenje povećava vjerovatnoću da ćemo pojesti više nego što nam je potrebno.

Nakon večere može koristiti kratka i lagana šetnja, ako zdravstveno stanje to dozvoljava. Intenzivno vježbanje neposredno prije spavanja ne odgovara svima, ali umjereno kretanje može pomoći probavi i regulaciji šećera u krvi.

Osobe s refluksom ne bi trebale odmah leći nakon jela. Ako se noćne tegobe ponavljaju, treba razgovarati s ljekarom jer dugotrajan refluks zahtijeva pravilnu procjenu i liječenje, a ne samo povremeno uzimanje preparata na svoju ruku.

Vrijeme obroka samo je jedan dio zaštite srca

Pomjeranje večere neće poništiti posljedice pušenja, nekontrolisanog pritiska, nedostatka kretanja ili ishrane koja je tokom cijelog dana bogata solju, šećerom i zasićenim mastima. Zdravlje srca zavisi od ukupnog obrasca života.

Redovno mjerenje krvnog pritiska, kontrola šećera i masnoća u krvi, održavanje odgovarajuće tjelesne mase, fizička aktivnost i pravilno uzimanje propisane terapije imaju mnogo veći značaj od straha zbog jednog kasnog obroka.

Ako se nakon večere često javljaju lupanje srca, gušenje, bol u grudima, noćno znojenje ili naglo buđenje, potrebno je zabilježiti kada simptomi nastaju i javiti se ljekaru. Uzrok može biti probavni, ali i povezan sa srcem, plućima, šećerom u krvi, apnejom u snu ili drugim stanjem koje zahtijeva pregled.

Najrazumnija poruka nije da nakon 50. godine treba strahovati od svakog zalogaja u večernjim satima. Mnogo je važnije izbjegavati redovne obilne obroke neposredno prije spavanja, birati lakšu hranu i ozbiljno shvatiti simptome koji mogu ukazivati na zdravstveni problem.

Ranija i umjerenija večera može doprinijeti mirnijem snu, lakšoj probavi i boljoj kontroli pojedinih hroničnih stanja. Ipak, osobe koje imaju dijabetes, bolest srca, bubrega ili uzimaju redovnu terapiju plan obroka trebaju prilagoditi uz savjet svog ljekara ili nutricioniste.