10 stvari u vašem domu kojih se trebate riješiti bez razmišljanja

U današnjem članku Vam pišemo o deset vrsta predmeta koji se godinama neprimjetno gomilaju u domu, iako ih više ne koristimo niti su nam potrebni. Njihovim uklanjanjem možemo dobiti pregledniji prostor, jednostavnije obavljati svakodnevne obaveze i stvoriti okruženje u kojem se lakše odmaramo….

Prepuni ormari, stari papiri, oštećeno posuđe i predmeti koje godinama ne koristimo mogu otežati svakodnevno funkcionisanje i stvoriti osjećaj nereda. Organizovanje doma ne mora biti iscrpljujući posao – dovoljno je svakog dana izdvojiti tridesetak minuta za jednu ladicu, policu ili dio prostorije. Ovih deset kategorija predmeta predstavljaju dobru početnu tačku za stvaranje preglednijeg, sigurnijeg i ugodnijeg životnog prostora.

Prepuni ormari, stari papiri, oštećeno posuđe i predmeti koje godinama ne koristimo mogu otežati svakodnevno funkcionisanje i stvoriti osjećaj nereda. Organizovanje doma ne mora biti iscrpljujući posao – dovoljno je svakog dana izdvojiti tridesetak minuta za jednu ladicu, policu ili dio prostorije. Ovih deset kategorija predmeta predstavljaju dobru početnu tačku za stvaranje preglednijeg, sigurnijeg i ugodnijeg životnog prostora.

U gotovo svakom domu postoje predmeti koje čuvamo iz navike. Neke ostavljamo jer vjerujemo da bi nam jednog dana mogli zatrebati, druge zato što nas podsjećaju na određeno razdoblje, a treće jednostavno nikada nismo stigli pregledati. Tako se tokom godina pune ladice, kuhinjski ormarići, police, podrumi i kutije.

Samo prisustvo većeg broja stvari nije nužno problem. Teškoće nastaju kada više ne možemo pronaći ono što nam treba, kada predmeti zaklanjaju radne površine ili kada odgađamo pospremanje zato što ne znamo odakle početi. Tada dom, umjesto mjesta odmora, može postati još jedan izvor obaveza.

Rješenje ne mora biti naglo izbacivanje svega što posjedujemo. Mnogo je praktičnije razvrstati stvari u nekoliko kategorija: zadržati ono što redovno koristimo, donirati ispravne predmete koji mogu koristiti nekome drugom, reciklirati ono što je moguće i pravilno odložiti stvari koje više nisu sigurne za upotrebu.

1. Napuklo i ozbiljno oštećeno posuđe

Šolje bez drške, okrhnute čaše i napukli tanjiri često ostaju u kuhinji uz objašnjenje da još uvijek mogu poslužiti. Međutim, oštre ivice mogu izazvati posjekotine, dok se pukotina na predmetu koji izlažemo visokim temperaturama može dodatno proširiti.

Posebno treba pregledati stakleno i keramičko posuđe koje koristimo za vruću hranu i napitke. Predmeti koji su samo izgubili boju možda mogu ostati u upotrebi, ali oni s dubokim pukotinama, oštrim rubovima i nestabilnim drškama više nisu praktičan izbor.

Ako neki oštećeni predmet ima snažnu sentimentalnu vrijednost, ne mora se nužno baciti. Može se odvojiti od posuđa za svakodnevnu upotrebu i sačuvati kao uspomena ili prenamijeniti u ukras, pod uslovom da ne predstavlja opasnost.

2. Odjeća koju niste nosili duže vrijeme

Pretrpan ormar otežava pronalaženje odjeće koju zaista nosimo. Između dobrih komada često se nalaze stvari koje nam više ne odgovaraju, nisu u skladu s našim stilom ili čekaju popravku koju godinama odgađamo.

Praktičan način razvrstavanja jeste da izdvojimo odjeću koju nismo obukli tokom posljednjih godinu dana. Treba uzeti u obzir sezonske i svečane komade, ali svakodnevna odjeća koju stalno preskačemo vjerovatno nam više nije potrebna.

Očuvane komade možemo donirati, pokloniti ili prodati. Odjeća koja je previše oštećena može se, gdje za to postoje uslovi, odložiti u spremnik za tekstil ili iskoristiti kao materijal za čišćenje.

3. Zastarjela dokumentacija i nepotrebni papiri

Stari računi, uputstva, reklamni katalozi i garantni listovi uređaja koje više nemamo lako mogu ispuniti nekoliko ladica. Problem postaje vidljiv tek kada među njima pokušavamo pronaći važan dokument.

Papire je najbolje pregledati pažljivo, jer se ugovori, medicinska dokumentacija, porezni dokumenti i važeće garancije ne bi smjeli bacati bez provjere. Ono što moramo zadržati treba označiti i razvrstati u fascikle prema namjeni.

Dokumente koje više ne trebamo, a sadrže lične podatke, brojeve računa ili potpise, treba usitniti prije odlaganja. Korisne dokumente moguće je skenirati, ali digitalna kopija ne zamjenjuje uvijek original, pa je prethodno potrebno provjeriti mora li se papir sačuvati.

4. Lijekovi i kozmetika kojima je istekao rok

Kupatilski ormarići često skrivaju stare kreme, šminku, lijekove i proizvode koje smo otvorili, nekoliko puta koristili i zatim zaboravili. Zbog toga bi njihove rokove i stanje trebalo povremeno provjeravati.

Lijekove kojima je istekao rok ne treba koristiti niti samostalno bacati u odvod. Najsigurnije je raspitati se u lokalnoj apoteci ili nadležnoj službi o pravilnom načinu zbrinjavanja farmaceutskog otpada.

Kod kozmetike treba obratiti pažnju na promjene mirisa, boje i teksture, kao i na oznaku koja pokazuje koliko je proizvod upotrebljiv nakon otvaranja. Ako ne možemo procijeniti kada smo nešto otvorili, ubuduće možemo datum zapisati na ambalaži.

5. Neispravni elektronski uređaji i stari kablovi

Pokvareni telefoni, daljinski upravljači, punjači nepoznate namjene i kablovi koji više ne odgovaraju nijednom uređaju često završavaju u jednoj velikoj kutiji. Čuvamo ih pod pretpostavkom da će možda ponovo zatrebati, iako ih godinama nismo dotaknuli.

Prije odlaganja vrijedi provjeriti pripada li kabl uređaju koji još koristimo. Ispravne rezervne punjače možemo označiti, a ostalu elektroniku odnijeti na mjesto predviđeno za elektronski otpad. Takvi predmeti ne bi se trebali automatski bacati s običnim kućnim smećem.

Sa starih telefona, računara i memorijskih uređaja potrebno je prethodno ukloniti lične podatke. Ako uređaj više ne radi, a sadrži osjetljive informacije, može biti potrebna pomoć stručne osobe.

6. Hrana kojoj je istekao rok ili koju nećete koristiti

Ostava i frižider mogu izgledati puni, iako se u njima nalaze namirnice kojima je istekao rok, otvorena pakovanja bez oznake ili proizvodi koje niko u domaćinstvu ne želi jesti. Redovan pregled smanjuje nered i pomaže da na vrijeme iskoristimo hranu koja je još dobra.

Namirnice treba provjeravati prema uputstvima na ambalaži, načinu čuvanja i njihovom stanju. Proizvode s neobičnim mirisom, pojavom plijesni ili oštećenom ambalažom ne treba koristiti samo zato što ih je šteta baciti.

Neotvorenu i ispravnu hranu za koju znamo da je nećemo potrošiti možemo, gdje je to moguće, donirati prije isteka roka. Nakon čišćenja ostave korisno je proizvode s kraćim rokom staviti naprijed kako bi se prvi upotrijebili.

7. Dotrajali peškiri, posteljina i jastuci

Stari kućni tekstil često zauzima cijele police jer ga čuvamo kao rezervu. Jedan ili dva dodatna kompleta mogu biti korisna, ali desetine istrošenih peškira i posteljina koje nikada ne stavljamo na krevet samo oduzimaju prostor.

Očuvani komadi mogu se pokloniti, dok se dotrajali mogu prenamijeniti u krpe za čišćenje. Pojedina udruženja i skloništa za životinje prihvataju određene vrste starog tekstila, ali prije odnošenja treba provjeriti njihove potrebe i pravila.

8. Duplikati kuhinjskog pribora

Tri otvarača, mnoštvo plastičnih posuda bez odgovarajućih poklopaca i nekoliko istih varjača možda ne izgledaju kao veliki problem. Ipak, upravo takvi duplikati zatrpavaju ladice i otežavaju pristup priboru koji svakodnevno koristimo.

Vrijedi upariti sve posude s poklopcima, provjeriti stanje pribora i zadržati razumnu količinu prema broju članova domaćinstva. Ispravni viškovi mogu se pokloniti nekome ko oprema novi stan.

9. Pokloni i suveniri koji više nemaju značenje

Poklon ne predstavlja trajnu obavezu da predmet čuvamo bez obzira na to koristimo li ga. Zahvalnost prema osobi koja nam je nešto darovala ne nestaje ako predmet kasnije poklonimo nekome kome će više koristiti.

Teže je odlučiti šta učiniti sa suvenirima i uspomenama. Zato nije potrebno donositi odluke na brzinu. Možemo zadržati nekoliko predmeta koji nose jasno i važno sjećanje, umjesto svake sitnice povezane s putovanjem ili događajem.

Fotografisanje uspomene prije njenog odlaganja nekim ljudima olakšava odluku. Ipak, predmete koji imaju porodičnu ili istorijsku vrijednost treba prvo ponuditi drugim članovima porodice.

10. Predmeti koje čuvate za popravku „jednog dana“

Stolica koja čeka lijepljenje, lampa bez prekidača, torba s pokvarenim patentnim zatvaračem i mali aparat koji mjesecima stoji rastavljen predstavljaju nedovršene zadatke. Svaki put kada ih vidimo, podsjećaju nas na posao koji još nismo obavili.

Za takve predmete korisno je postaviti konkretan rok. Ako vrijede popravke, treba odrediti kada ćemo ih odnijeti majstoru ili popraviti. Ako ni nakon postavljenog roka ništa ne učinimo, vjerovatno ih ne smatramo dovoljno važnim da ostanu u domu.

Organizovanje doma nije takmičenje u tome ko posjeduje manje stvari. Porodica s djecom, osoba koja radi od kuće i neko ko živi sam imaju različite potrebe. Važno je da prostor odgovara stvarnom načinu života njegovih stanara.

Također nije nužno baciti svaki predmet koji nije korišten godinu dana. Alat za povremene popravke, dokumentacija, sezonska oprema i porodične uspomene mogu imati opravdano mjesto u domu. Ključno je razlikovati korisno čuvanje od gomilanja stvari bez jasnog razloga.

Najjednostavnije je početi od predmeta o kojima možemo brzo odlučiti: neispravnih uređaja, posuđa s oštrim ivicama, prazne ambalaže i hrane koja više nije sigurna. Tek nakon toga možemo prijeći na odjeću, uspomene i stvari koje imaju emocionalnu vrijednost.

Kada svaka stvar dobije svoje mjesto, svakodnevno održavanje postaje jednostavnije. Lakše pronalazimo ono što nam treba, brže čistimo površine i jasnije vidimo šta već imamo, pa je manja vjerovatnoća da ćemo kupovati nepotrebne duplikate.

Uredniji dom sam po sebi neće riješiti svaki izvor stresa, ali može ukloniti dio svakodnevne zbrke. Nekoliko promišljenih odluka i pola sata rada dnevno dovoljno je da prostor postepeno postane pregledniji, sigurniji i ugodniji za život.