Vitamini su nužni sastojci koje ljudsko tijelo ne može proizvesti samostalno i stoga ih treba unositi putem hrane. Oni se formiraju u biljkama pod utjecajem sunčeve svjetlosti i/ili u bakterijama; u nekim situacijama, mogu se sintetizirati u ljudskom ili životinjskom organizmu. U čovjekovoj prehrani prepoznato je otprilike 40 esencijalnih nutrijenata, među kojima se ističe 13 vitamina, 15 esencijalnih minerala, minerala u tragovima ili elektrolita, te dodatnih 12 u obliku aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina. Naziv “vitamin” skovao je poljski biokemičar Kazimir Funk 1912. godine, kada je izolirao kristalnu tvar iz riže. Riječ “vita” na latinskom znači život, dok “-amin” ukazuje na aminokiseline; iako je prvotno smatrano da vitamini pripadaju skupini amina, ova pretpostavka nije točna, no naziv je ostao u upotrebi do danas.
Vitamini se klasificiraju u dvije osnovne skupine:
– Vitamini topljivi u vodi
– Vitamini topljivi u mastima
Vitamini su kompleksi koje unosimo izvana, a njihova prisutnost je ključna za barem jedan vitalan proces u ljudskom tijelu. Oni djeluju kao neophodni kofaktori u kemijskim reakcijama staničnog metabolizma. Budući da su esencijalni i tijelo ih ne može samostalno sintetizirati, nužno ih je unositi iz vanjskih izvora, najbolje putem hrane. Njihova potreba u organizmu varira od nekoliko mikrograma (mcg) vitamina B12 do 60 miligrama vitamina C. Ovi spojevi su ključni za normalno odvijanje metaboličkih reakcija u stanicama i tkivima.
Primjerice, vitamin C sudjeluje u preko 1000 reakcija u ljudskom metabolizmu.Različiti vitamini dolaze u različitim oblicima; na primjer, vitamin D može biti u obliku D3 (kolekalciferol) ili D2 (ergokalciferol). Vitamin A, koji se često nalazi u hrani kao beta-karoten, zahtijeva dodatnu aktivaciju kako bi se pretvorio u aktivni oblik vitamina. U ovom slučaju, beta-karoten prelazi u retinol, aktivan oblik vitamina A. Vitamini često međusobno djeluju ili zahtijevaju prisustvo drugog vitamina za optimalno djelovanje. Na primjer, vitamini B kompleksa zahtijevaju kofaktore poput kolina i inozitola. Neki vitamini, osim svoje osnovne uloge u metabolizmu, djeluju i kao antioksidansi. Stanični metabolizam za generiranje energije zahtijeva kisik, a u njegovom prirodnom tijeku nastaju reaktivni spojevi koje zajedno nazivamo slobodni radikali. Za održavanje normalnog funkcioniranja organizma, kontinuirano je potrebno neutralizirati ove slobodne radikale, a u tu svrhu koriste se antioksidansi. A najpoznatiji vitamini s antioksidativnim svojstvima su A, C, D i E:
– Vitamin A (iz provitamina beta-karotena)
– Vitamin C (suradnja s vitaminom E)
– Vitamin D (sintetizira se putem sunčeve svjetlosti ili unos hrane
– Vitamin E (antioksidans za lipide u staničnim membranama)
– Vitamin K (igra ulogu u procesu koagulacije, bitan za funkciju vitamina D)
Vitamin D jača kosti, poboljšava raspoloženje i podržava opšte zdravlje i funkciju organizma. Osim izlaganja sunčevoj svjetlosti i prehrane, suplementi predstavljaju dodatni izvor vitamina D, a mnogi se suočavaju s pitanjem kada ih treba konzumirati – ujutro ili navečer. Prema stručnim preporukama, vitamin D se najbolje apsorbuje uz obrok zbog njegove topljivosti u mastima, što znači da je najefikasniji kada se konzumira zajedno s hranom. S obzirom na to da doručak obično sadrži dovoljno zdravih masti, stručnjaci preporučuju uzimanje vitamina D ujutro. Međutim, ako preferirate konzumiranje vitamina D uveče, preporučuje se da ga kombinujete s obrocima koji uključuju orašaste plodove i slične izvore masti. Namirnice koje obiluju vitaminom D obično uključuju ribu, punomasne mliječne proizvode, goveđu jetru, sojino mlijeko, jegulje i riblje ulje. Da biste iskoristili sve prednosti vitamina D, preporučljivo je kombinirati ga s magnezijumom i kalcijumom. Ipak, važno je paziti da ne prekomerno unosite ovaj vitamin. Liječnici upozoravaju da dugotrajna konzumacija prevelike količine vitamina D može dovesti do nagomilavanja viška kalcija u organizmu, što može uzrokovati oslabljene kosti te oštećenje bubrega i srca.
