U danasnjem članku pišemo o tome šta treba uraditi kada se pojave simptomi koji mogu ukazivati na srčani udar. Objasnit ćemo zbog čega se aspirin spominje u preporukama za pružanje prve pomoći, kako djeluje na krvne pločice i zašto njegovo uzimanje nije prikladno za svaku osobu. Posebno je važno razumjeti da nijedan lijek koji se uzima kod kuće ne može zamijeniti hitnu medicinsku intervenciju.
Bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju veliki zdravstveni problem širom svijeta. Jedno od najopasnijih stanja jeste infarkt miokarda, poznatiji kao srčani udar.
Do srčanog udara najčešće dolazi kada krvni ugrušak blokira koronarnu arteriju i tako prekine ili značajno smanji dotok krvi u dio srčanog mišića.
Bez dovoljne količine kisika, srčane ćelije počinju trpjeti oštećenja. Što duže traje prekid protoka krvi, to posljedice mogu biti ozbiljnije.
Zbog toga ljekari stalno naglašavaju da se kod sumnje na infarkt ne smije čekati da simptomi sami prođu.
Prva i najvažnija mjera jeste odmah pozvati hitnu pomoć. Tek nakon toga dolaze u obzir druge preporuke koje mogu pomoći dok medicinska ekipa ne stigne.
Koji lijek može pomoći kod sumnje na srčani udar?
Riječ je o aspirinu, odnosno acetilsalicilnoj kiselini, lijeku koji je mnogima poznat po djelovanju protiv bolova i povišene temperature.
Međutim, aspirin ima još jedno važno svojstvo. On smanjuje sposobnost krvnih pločica, odnosno trombocita, da se međusobno sljepljuju.
Upravo zbog tog djelovanja koristi se u liječenju određenih srčanih i krvnih oboljenja.
Kada se u koronarnoj arteriji formira ugrušak, aspirin može pomoći u sprečavanju njegovog daljnjeg povećavanja.
Ipak, važno je razumjeti da aspirin ne otvara samostalno začepljenu arteriju i ne može zamijeniti bolničko liječenje infarkta.
Osobi sa srčanim udarom mogu biti potrebni hitni pregledi, lijekovi i postupci kojima se ponovno uspostavlja protok krvi kroz zahvaćenu arteriju.
Šta kažu stručne preporuke?
Prema smjernicama Američkog udruženja za srce i Američkog Crvenog križa, odrasloj osobi koja je pri svijesti i ima bol u grudima koja može ukazivati na srčani udar može se, dok čeka hitnu pomoć, preporučiti da sažvače i proguta aspirin u ukupnoj dozi od 162 do 325 mg, pod uslovom da nema alergiju na aspirin i da joj zdravstveni radnik nije ranije zabranio njegovo uzimanje.
Ako postoji nejasnoća o tome smije li osoba uzeti aspirin, najbolje je slijediti upute dispečera hitne pomoći.
Britanske zdravstvene smjernice također spominju žvakanje tablete aspirina od 300 mg kod sumnje na srčani udar, kada ne postoji poznata alergija ili druga kontraindikacija.
Razlog zbog kojeg se preporučuje žvakanje jeste brže oslobađanje i apsorpcija lijeka u odnosu na gutanje cijele obične tablete.
Međutim, to ne znači da svaka osoba koja osjeti bol u grudima treba samostalno uzeti aspirin.
Bol u grudima ima različite uzroke, a neke hitne bolesti zahtijevaju drugačiji pristup. Zato je procjena hitne medicinske službe izuzetno važna.
Simptomi srčanog udara koje ne treba ignorisati
Jedna od najčešćih zabluda jeste da srčani udar uvijek počinje iznenadnom, nepodnošljivom boli.
U stvarnosti se simptomi mogu razlikovati od osobe do osobe.
Kod nekih ljudi javlja se snažan pritisak u sredini grudnog koša. Drugi osjećaju neugodno stezanje, težinu ili pečenje koje se može pogrešno protumačiti kao probavna smetnja.
Nelagoda u grudima može trajati nekoliko minuta, povlačiti se i ponovo pojavljivati.
Bol se ponekad širi prema jednoj ili obje ruke, ramenima, vratu, vilici ili leđima.
Čest simptom može biti i otežano disanje, koje se može javiti zajedno s bolom u grudima ili bez njega.
Pojedine osobe osjećaju hladan znoj, mučninu, izrazitu slabost ili vrtoglavicu.
Kod žena, starijih osoba i ljudi s dijabetesom simptomi mogu biti manje tipični, pa se srčani udar ponekad ne prepozna dovoljno brzo.
Upozoravajući znakovi koji zahtijevaju hitnu procjenu
Nelagoda u grudima: Pritisak, stezanje, težina ili bol.
Širenje bola: Nelagoda u rukama, leđima, vratu, ramenima ili vilici.
Problemi s disanjem: Osjećaj nedostatka zraka.
Prateći simptomi: Hladan znoj, mučnina, slabost ili vrtoglavica.
Važno: Srčani udar može se dogoditi i bez izražene boli u grudima.
Kada se pojave simptomi koji mogu ukazivati na infarkt, ne treba pokušavati samostalno utvrditi njihov uzrok.
Posebno je opasno odgađati pozivanje hitne pomoći uz pretpostavku da je riječ samo o žgaravici, umoru ili stresu.
Kada aspirin ne treba uzimati na svoju ruku?
Iako se aspirin može nabaviti bez recepta, to ne znači da je bezopasan.
Osobe koje imaju poznatu alergiju na aspirin ne smiju ga uzimati.
Poseban oprez potreban je i kod ljudi koji imaju aktivno krvarenje, određene poremećaje zgrušavanja krvi ili druge zdravstvene okolnosti zbog kojih im je ljekar savjetovao da izbjegavaju ovaj lijek.
Osobe koje uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi također trebaju slijediti upute zdravstvenih radnika, jer kombinovanje lijekova može povećati rizik od krvarenja.
Ako osoba nije sigurna smije li uzeti aspirin, ne treba nagađati niti odgađati dolazak hitne pomoći zbog traženja tablete.
Najsigurnije je odmah opisati simptome dispečeru i postupiti prema dobijenim uputama.
Aspirin se također ne smije davati osobi koja je bez svijesti ili ne može sigurno žvakati i gutati.
Posebno je važno ne miješati simptome srčanog i moždanog udara. Kod sumnje na moždani udar aspirin se ne uzima na svoju ruku jer neke vrste moždanog udara nastaju zbog krvarenja.
Šta uraditi dok čekate dolazak hitne pomoći?
Osobi koja ima simptome mogućeg srčanog udara treba pomoći da prekine fizičku aktivnost i miruje.
Ako je pri svijesti, neka zauzme položaj u kojem najlakše diše i osjeća najmanju nelagodu.
Poželjno je da neko ostane uz nju do dolaska medicinske ekipe.
Ne preporučuje se da osoba sa sumnjom na infarkt sama vozi automobil do bolnice. Tokom transporta može doći do naglog pogoršanja stanja, a hitna medicinska ekipa ima opremu i znanje potrebno za pružanje pomoći.
Ako osoba ima lijek koji joj je ljekar ranije propisao za srčane tegobe, treba postupati prema postojećim medicinskim uputama i savjetu dispečera.
Ne treba joj davati tuđe lijekove niti uvoditi terapiju na vlastitu inicijativu.
Ako osoba izgubi svijest i ne diše normalno, potrebno je odmah obavijestiti hitnu službu, započeti kardiopulmonalnu reanimaciju prema uputama dispečera i upotrijebiti automatski vanjski defibrilator ako je dostupan.
Najvažnije pravilo kod sumnje na infarkt
Prvo pozovite hitnu pomoć.
Dok čekate medicinsku ekipu, dispečer vas može uputiti na dodatne postupke, uključujući mogućnost žvakanja aspirina ako je to prikladno i sigurno.
Aspirin je moguća mjera prve pomoći, a ne zamjena za hitno liječenje.
Srčani udar zahtijeva brzu medicinsku procjenu čak i kada se simptomi nakratko povuku.
Važno je zapamtiti da uspješno liječenje ne zavisi samo od jednog lijeka. Presudni su pravovremeno prepoznavanje simptoma, brzi dolazak hitne službe i odgovarajuće liječenje u zdravstvenoj ustanovi.
Poznavanje osnovnih postupaka prve pomoći može biti dragocjeno, ali najvažnija odluka kod sumnje na srčani udar jeste da se pomoć zatraži bez odlaganja.
