Mjerenje visine krvnog pritiska je jedan od osnovnih pregleda koje doktor uradi kada ga posjetite. On je jako važan jer njegove vrijednosti mogu da ukažu u kakvom je stanju naš organizam.
Hipertenzija, odnosno visoki krvni tlak, prepoznat je kao jedan od tihih ubojica modernog društva. Često pitanje je mijenjaju li se vrijednosti krvnog tlaka s godinama. Otkrijte normalna očitanja krvnog tlaka povezana s različitim dobnim skupinama. Što je točno krvni tlak? Krvni tlak odnosi se na silu kojom krv djeluje na stijenke krvnih žila i kvantificira se pomoću sfigmomanometra ili manometra. Mjerenje krvnog tlaka daje dvije različite vrijednosti: sistolički tlak, koji se obično naziva “gornja” vrijednost, i dijastolički tlak, često poznat kao “donja” vrijednost.
- Mjerenje sistoličkog krvnog tlaka odražava pritisak koji se stvara kada se srce steže i aktivno pumpa krv, dok dijastolički tlak pokazuje tlak prisutan tijekom faze opuštanja srca dok se ono puni krvlju. Redovita kontrola krvnog tlaka nužna je za pravovremeno prepoznavanje hipertenzije, uobičajeno zvane visoki krvni tlak. Hipertenzija zahtijeva liječenje zbog svoje povezanosti s povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara, kao i njezinog doprinosa povećanom riziku i smrtnosti povezanim s nizom drugih bolesti.
Oscilira li krvni tlak? Krvni tlak nije fiksna mjera; obično može varirati između dva uzastopna čitanja. Tijekom dana vrijednosti krvnog tlaka variraju, pod utjecajem razine tjelesne aktivnosti, ali i našeg emocionalnog stanja. Naime, prosječni krvni tlak se također mijenja s godinama. Sljedeća tablica ilustrira normalne raspone krvnog tlaka kategorizirane prema dobi, jasno pokazujući da krvni tlak ima tendenciju porasta kako pojedinci stare. Ovo povećanje krvnog tlaka s godinama može se biološki pripisati gubitku elastičnosti krvnih žila, koje s vremenom postaju sve kruće, što rezultira povećanim otporom protoku krvi i, posljedično, povišenim vrijednostima krvnog tlaka.
Djeca od 1 do 5 godina.
U mlađe djece krvni tlak je obično niži zbog povećane elastičnosti krvnih žila. Za ovu demografsku skupinu normalan sistolički tlak pada u rasponu od 95 do 105 mmHg, dok dijastolički tlak obično varira između 65 i 70 mmHg. Mladi od 6 do 13 godina. Kako djeca sazrijevaju, njihov kardiovaskularni sustav, uključujući srce i krvne žile, prolazi kroz razvoj, što dovodi do progresivnog porasta krvnog tlaka. Za ovu dobnu demografiju tipični sistolički tlak kreće se od 100 do 115 mmHg, dok dijastolički tlak pada između 70 i 75 mmHg.
Osobe od 14 do 18 godina
- Tijekom adolescencije krvni tlak počinje dosezati razine koje se mogu usporediti s onima u odraslih, što se pripisuje hormonskim fluktuacijama i brzom rastu. Sistolički tlak obično pada u rasponu od 110 do 125 mmHg, dok dijastolički tlak općenito varira između 75 i 80 mmHg. Osobe od 19 do 39 godina. U mladih odraslih osoba tipičan raspon sistoličkog krvnog tlaka je između 110 i 135 mmHg, dok dijastolički tlak pada u rasponu od 80 do 85 mmHg, služeći kao marker zdravih krvnih žila i učinkovitog kardiovaskularnog sustava.
Osobe u dobi od 40 do 59 godina.
Kako ljudi stare, elastičnost krvnih žila se smanjuje, što može dovesti do povišenog krvnog tlaka. Za ovu demografsku skupinu tipičan raspon sistoličkog tlaka je između 120 i 140 mmHg, dok dijastolički tlak općenito pada između 85 i 90 mmHg. Preko šezdeset godina. U starijih osoba postoji prirodni porast krvnog tlaka koji se pripisuje smanjenoj fleksibilnosti arterija i povećanom riziku od arterioskleroze. Za ovu demografsku skupinu normalni sistolički krvni tlak kreće se od 130 do 145 mmHg, dok dijastolički tlak pada između 85 i 90 mmHg.
Iako je tipično da krvni tlak raste kako ljudi stare, sistoličko očitanje od 120 mmHg i dijastoličko očitanje od 80 mmHg ostaju klasificirani kao normalni za odrasle osobe. Pragovi za visoki krvni tlak evoluirali su tijekom godina; međutim, prema najnovijim smjernicama American Heart Association (AHA), svaki sistolički tlak veći od 120 mmHg i dijastolički tlak veći od 80 mmHg smatra se povišenim. Iako je uobičajeno da krvni tlak raste s godinama, još uvijek ga je bitno održavati na prihvatljivoj razini kako bi se spriječile komplikacije povezane s hipertenzijom, posebice kako bi se smanjio rizik od srčanog ili moždanog udara.
Primarne preporuke za kontrolu visokog krvnog tlaka uključuju nefarmakološke pristupe i usvajanje zdravog načina života. Te strategije uključuju smanjenje težine, povećanu tjelesnu aktivnost, smanjenu konzumaciju soli, šećera i prerađene hrane, kao i povećani unos svježeg povrća, voća i ribe. Ako se krvni tlak ne smanji ovim nefarmakološkim intervencijama, liječnik će propisati jedan od različitih antihipertenzivnih lijekova dostupnih za liječenje visokog krvnog tlaka. Važno je naglasiti da kod približno 90 posto osoba s visokim krvnim tlakom uzrok ostaje neidentificiran. Iako mnogi pojedinci ne osjećaju simptome povezane s visokim krvnim tlakom, postoji mogućnost razvoja simptoma.
