Ljudski organizam ima svoje osnovne potrebe koje moramo zadovoljiti da bismo bili zdravi. Tu spada i kvalitetan san a postoje različite torije o tome koliko sati trebamo spavati dnevno.
Mnogi ljudi traže tajnu zdravog načina života u dodacima prehrani, dijetama ili treningu, ali često zanemarujemo jedan od najosnovnijih i najvažnijih alata: spavanje. Kvaliteta i kvantiteta sna ključni su za naše fizičko, mentalno i emocionalno blagostanje. Unatoč tome što se često zanemaruje, to je ključna komponenta u lancu dobrobiti koja je potrebna našem tijelu za pravilno funkcioniranje. Dok spavamo, naše tijelo nije potpuno neaktivno – ono se obnavlja, oporavlja i spremno je za novi dan. San utječe na regeneraciju stanica, balansiranje hormona, rad srca te naše raspoloženje i donošenje odluka.
Tijekom razdoblja dubokog sna, mozak obrađuje informacije, poboljšava pamćenje i stabilizira emocije, a sve to pokazuje da se san ne smatra luksuzom, već nužnošću. Koliko je sna potrebno ovisi o nekoliko čimbenika – uključujući dob osobe, razinu stresa i opće zdravstveno stanje. Preporučena količina sna je različita za svaku osobu, ali stručnjaci preporučuju da odrasli trebaju spavati između 7-9 sati dnevno. Na primjer, novorođenčad spava u prosjeku 17 sati dnevno, dok starije osobe obično trebaju 7 do 8 sati sna. Tinejdžerima se savjetuje da spavaju između 8 i 10 sati kako bi potaknuli ekstenzivan razvoj, odraslima je najučinkovitije između 7 i 9 sati.
Nacionalna zaklada za spavanje (NSF) ima podatke koji pokazuju da je količina sna od najveće važnosti, zajedno s kvalitetom sna. Ako je san isprekidan ili divlji, neće imati pravi učinak. Za zdrav san potrebno je razviti brojne navike. Spavanje i buđenje u isto vrijeme svaki dan može uvelike poboljšati tjelesnu mjesečnicu. Izbjegavanje kafe i obilnijih obroka tijekom večeri smanjuje nesanicu i olakšava utonuće u san. Mračna i tiha prostorija također pomaže u brzom ulasku tijela u fazu sna, svakodnevna tjelesna aktivnost, čak i umjerena, pomaže bržem uspavljivanju.
- Međutim, stručnjaci preporučuju izbjegavanje intenzivnog treninga prije spavanja jer to može dovesti do suprotnog učinka. Nažalost, mnogi ljudi ne shvaćaju dugoročne učinke nedostatka sna. Kronična neispavanost povezana je s većom vjerojatnošću srčanih bolesti, smanjenog imuniteta i psihičkih bolesti. Oni koji stalno nedostaju sna nego što je potrebno podložniji su depresiji, problemima koncentracije i razdražljivosti. Na web stranici portala Ordinacija.hr navodi se da doživljena jedna neprospavana noć može nepovoljno utjecati na razinu kortizola u tijelu i dovesti do smanjenja sposobnosti donošenja racionalnih odluka.
Nedostatak sna ima specifičan učinak na imunitet. Kada tijelu nedostaje potrebno vrijeme za ponovni rast, podložnije je virusima i infekcijama, imunološki sustav ne može funkcionirati punim potencijalom. Zbog toga stručnjaci sve više zagovaraju da se san smatra “prvom linijom obrane” zdravlja, jer najskuplji preparati ne mogu zamijeniti prirodni san koji naše tijelo dobiva. San se često zanemaruje i podcjenjuje, ali je neophodan za naš oporavak i ravnotežu u tihoj noći.
Zdrav san ne smatramo luksuzom, već prioritetom kojem bismo svi trebali biti prioritet. Dok nastojimo živjeti dulje, zdravije i s većim stupnjem kvalitete, možda nam nedostaje jednostavan povratak uobičajenom ponašanju, poput ranijeg odlaska u krevet. Jer tijelo je toga svjesno i kada mu se sjetimo dati ono što traži, ono će se vratiti snažnije, mirnije i zdravije.
