Da bismo bili zdravi potrebno je da našem organizmu dajemo redovno sve što mu je potrebno a tu spadaju razne tvari poput minerala i vitamina koje uglavnom unosimo hranom ali ne uvijek u dovoljnim količinama.
- Ovaj vitamin je neophodan za pravilno funkcioniranje organizma. Vitamin B12 je ključni element za optimalno funkcioniranje cijelog organizma. Zajedno sa željezom, koštana srž također zahtijeva vitamin B12 i folnu kiselinu za stvaranje crvenih krvnih stanica. Nedostatak bilo koje od ovih komponenti može dovesti do razvoja megaloblastične anemije, koju karakterizira stvaranje eritrocita abnormalnog oblika u koštanoj srži. Značajan problem vezan uz ovo stanje je neadekvatna signalizacija bolesti…
Manifestacija simptoma povezanih s nedostatkom vitamina B12 obično se javlja postupno, što pravovremeno dijagnosticiranje stanja čini prilično izazovnim. Ipak, stručnjaci ističu da postoje dva istaknuta simptoma koja se ne smiju zanemariti. Bolovi u mišićima lica često se javljaju u nedostatku dovoljne količine vitamina B12. Ta se nelagoda može manifestirati kao tupa bol u kosti koja se nalazi neposredno ispod oka. Osim toga, pojedinci mogu osjetiti oštru, pulsirajuću bol u čelu koja povremeno zrači u područje oko nosa blizu oka. Iako ova bol može biti prilično intenzivna, obično je privremena i općenito zahvaća samo jednu stranu lica.
- U zasebnoj studiji, istraživači su istraživali odnos između neuralgije i potencijalnog nedostatka vitamina B12. Njihovi nalazi su pokazali da nedostatak ovog vitamina može dovesti do izolirane neuralgije lica. Istraživači su primijetili da su svi sudionici koji su iskusili smanjenu osjetljivost, kao i bol i ukočenost na “zahvaćenoj” strani, pokazali niske razine vitamina B12 u serumu. Žutica se javlja kada tijelo ne uspije proizvesti dovoljnu količinu crvenih krvnih stanica.
Brzo uništavanje oslabljenih crvenih krvnih stanica dovodi do povećanog oslobađanja bilirubina, što daje karakterističnu žućkastu nijansu povezanu s ovim stanjem. Doista, kada organi osjete nedostatak kisika, osoba često osjeća značajan osjećaj umora. Posebna studija potvrdila je da su ovi simptomi povezani s funkcijom vitamina B12 u sintezi DNK, koja je neophodna za proizvodnju crvenih krvnih stanica.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov profil okusa, nutritivne prednosti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim elementom prehrane, već i središnjom točkom brojnih legendi i mitova. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturnu važnost smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različita razdoblja. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, koje su se pojavile u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu.
Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili zbog svojih ljekovitih svojstava. Smokve se spominju u Bibliji i raznim vjerskim i filozofskim tradicijama, a simboliziraju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su izuzetno hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima.
Očaravajuća slatkoća smokava može se povezati s visokom koncentracijom prirodnih šećera, a osiguravaju i značajnu količinu kalija, neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K koji je ključan za očuvanje zdravlja kostiju te vitamina B6 koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Značajna značajka smokava je njihov bogat sadržaj vlakana; konzumacijom samo pet smokava srednje veličine možete unijeti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana koja pomažu probavi i snižavaju razinu kolesterola.
Osim toga, smokve imaju visoku koncentraciju antioksidansa koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. U različitim povijesnim kontekstima smokva je imala značajnu kulturnu važnost. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila poštovana kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su stabla obično bila posvećena božanstvima. Vjeruje se da su smokve bile jedno od najranijih voća koje su ljudi uzgajali, zbog njihovog brzog rasta i otpornosti na sušu.
