Na Balkanu se skoro niejdan obrok ne može zamisliti bez hljeba ili nekog peciva a ono što se smatra kraljicom trpeze je pogača koja se može praviti na bezbroj načina. Danas vam donosimo jedan odličan recept.
Napravio sam fantastičan recept za pletenu pogaču, koji sam zamalo previdio dok mi majka nije skrenula pozornost na njega. Ovaj put sam napravio malu promjenu u tradicionalnom premazu tako što sam umjesto masnoće upotrijebio maslac i obogatio ga vrhnjem i sirom. Svojim neodoljivim okusom i još dražesnijim mirisom ova će torta sigurno osvojiti mnoge stolove.
ZA TIJESTO: 600 grama brašna, 8 grama suhog kvasca (ili 30 grama svježeg), 1 žličica šećera, 1 žličica soli, 1 jaje i oko 450 mililitara vode. NADJEV (ZA PREMAZ): 200 grama putera, 100 grama izmrvljenog sira i 3 do 4 kašike kisele pavlake ili mlaćenice. Zagrijte pećnicu na 200°C (392°F) i pecite prvih 30 minuta, zatim smanjite temperaturu na 180°C (356°F) i nastavite peći još 15 minuta.
Bonus tekst:
- Svaki istaknuti dužnosnik koji dolazi u Srbiju bit će dočekan toplom dobrodošlicom, obilježenom pogačom i solju. Ovaj gest je ukorijenjen u srpskoj tradiciji, ali mnogi nisu svjesni njegovog značaja. Istraga “Blica” došla je do intrigantnih saznanja o značenju ovog običaja. Tradicija našeg naroda stoljećima uključuje pogaču i sol. Nadaleko su poznate slike veselih djevojaka u narodnoj nošnji koje ovu gestu prikazuju s blistavim osmjesima.
Prema riječima Ive Trajkovića, etnologa Narodnog muzeja u Nišu, običaji kod Srba nalažu da su kruh i sol neizostavni sastojci svakog protokola. Ova praksa je sveprisutna, simbolizira dobrobit, obilje, mir, sigurnost i prosperitet. Služi kao topla dobrodošlica stranim dužnosnicima u posjetu, bilo da dolaze iz drugog grada ili tijekom svečanih prigoda. U konačnici, prenosi jednu lijepu poruku koja traje stoljećima.
Pomnije ispitivanje srpske povijesti otkriva da su pogača (kruh) i sol prepoznati kao osnovne namirnice, koje se obično nalaze čak iu najskromnijim domovima. Narodna tradicija dočekivanja gostiju kruhom i solju razvila se u ključni element svakog protokola, prenoseći dvije ključne poruke: gost je dobrodošao i siguran. Pogača simbolizira domaćina, koji obuhvaća državu, grad, instituciju ili dom, dok sol predstavlja dobar život, mir i blagostanje.
Zajedno, ovi elementi poručuju da je gost zagrljen i da mu se ništa neće dogoditi tijekom posjeta. Prema riječima etnologa, ova tradicija dobro je poznata kod naših susjeda i tipična je za sve slavenske narode, a nastala je u 10. stoljeću kao sastavnica vjerskog obreda.
Farinata, socca ili torta di ceci odnose se na tanki talijanski kolač napravljen od samo tri sastojka: brašna, vode i ulja. Izraz “farinata” u prijevodu znači “od brašna”, ali ovo tradicionalno jelo priprema se od brašna od slanutka umjesto tipičnog bijelog brašna. Najbolje uživati u toplom, farinata je ukusna sama po sebi, posebno kada je malo posuta paprom, ali također može biti popraćena slanim dodacima poput različitog mesa i sireva.
U nekim regijama Italije poslužuje se uz povrće ili se koristi kao zamjena za kruh u juhama. Prema legendi, ovaj delikatni kolač nastao je nenamjerno oko 1200. godine kada je oluja izazvala poplavu na brodu koji je plovio iz Genove. U staklenke s pireom od slanutka ušla je morska voda, pomiješala se s maslinovim uljem, a kako su staklenke stajale na suncu, smjesa se osušila i pretvorila u kolač nalik omletu. U početku sumnjivo, putnici broda su naposljetku uživali u jelu sličnom modernoj farinati.
