Danas se prisjećamo neobične sudbine pet rođenih sestara iz Bosne i Hercegovine o kojima je pričala cijela regija. Naime njihov način života je daleko od modernog i podsjeća na vrijeme koje je davno prošlo.
Na način koji podsjeća na tradicionalne obiteljske zadruge, njihovi životi odražavaju sustav u kojem su svačije uloge i odgovornosti na farmi jasno definirane. Unatoč navršenom osmom i devetom desetljeću života, sestre Zarić, Petra, Stoja, Goja, Anica i Živan, nisu se udavale, već su čitav život posvetile brizi za roditelje i neumornom radu u zajedničkom domaćinstvu u selu Mrtvica kod Brčkog.
Prije nekoliko godina svoju životnu priču ispričala je Stoja, jedna od sestara Zarić koje žive u selu Mrtvica, između Brčkog i Lopara. Izrazila je da se njihovo postojanje vrti oko njihovih poteškoća, nastojanja i rada. Oni posvećuju puno vremena i truda radu, ali njihovi troškovi ostaju minimalni.
Na način koji podsjeća na tradicionalna kućanstva, marljive sestre obavljaju širok raspon zadataka na imanju, uključujući brigu o zemlji, uzgoj stoke i preuzimanje raznih odgovornosti koje se obično povezuju s muškarcima. Njihovi neumorni napori protežu se od izlaska do zalaska sunca. Jovo i Spasenija, danas pokojni roditelji, rodili su trinaestoro djece.
Nažalost, muška djeca nisu preživjela odraslu dob. Dvije sestre sklopile su brak, dok je preostalih pet ostalo kod kuće pomagati roditeljima u svakodnevnim poslovima seoskog života i popuniti prazninu koju su ostavila njihova odsutna braća. Kako prenosi “Avaz.ba”, kada je sjetva kukuruza u pitanju, sestre su uvijek u žurbi.
Jedna sestra bila je zaokupljena popravljanjem trošnog zida kuće njihovih predaka, dok su druge dvije bile zauzete pripremom sjemena za sadnju. Unatoč njihovoj sposobnosti rješavanja višestrukih zadataka, oni priznaju da se oslanjaju na pomoć svojih susjeda, što ih čini gotovo nemogućim okupiti ih sve zajedno na jednom mjestu.
Kako se broj ljudi koji žive u ruralnim područjima i dalje smanjuje, oni izražavaju svoju frustraciju u vezi s poteškoćama u pronalaženju radne snage za veće projekte na imanju. Sestre Zarić s krajnjom iskrenošću i istinskim zadovoljstvom izražavaju veliku sreću što su ostale uz svoje roditelje, potvrđujući da bi i one napravile isti izbor da im se pruži prilika.
Njihovo imanje može se pohvaliti mnoštvom stoke, uključujući goveda, ovce, svinje i perad, ali ne gaje strah od rada. Osim što se brinu o ogromnom zemljištu, oni su također otvoreni za iznajmljivanje dodatnih površina kada je to potrebno. Sestre Zarić, koje žive u zajedničkom kućanstvu, vjeruju da im je Bog odredio da ostanu nevjenčane.
- S namjerom da rade i ustraju dokle god im dobrobit bude služila, sestre su pobrale samo divljenje svojih susjeda i mrtvičke zajednice. Majka Spasenija doživjela je gotovo 100 godina, a preminula je 2007. godine, samo četiri mjeseca prije stote obljetnice. Nakon njezine smrti, njezina su djeca odjenula mračnu odjeću, obukla crnu odjeću i suzdržala su se od televizijskih i radijskih emisija.
Nadalje, ističu da su prezaposleni da bi uživali u takvom luksuzu. Seljani često govore o njihovoj osebujnoj prirodi. S obzirom na to da je emisija o sestrama Zarić snimljena na RTS-u prije sedam godina, nedostaju aktualne informacije o njihovim trenutnim aktivnostima.
Bonus tekst:
Temeljna jedinica društva je obitelj, koja obično uključuje jednog ili dva roditelja i njihovu djecu. Obitelj nije samo skupina pojedinaca koji žive u istom stanu, već i kolektiv sa zajedničkim vrijednostima i zajedničkim ciljevima. U suvremenom društvu obitelj se promatra kao međuovisni odnos u kojem svaki član preuzima određenu ulogu i ponaša se u skladu s njom, dok se ostali članovi obitelji oslanjaju na tu ulogu.
Na primjer, djeca se u početku uvelike oslanjaju na roditelje da zadovolje svoje osnovne potrebe, ali kako sazrijevaju, uloge roditelja također evoluiraju, pri čemu roditelji postaju sve ovisniji o svojoj djeci.
Obitelj se često kategorizira u dvije glavne vrste: nuklearna obitelj, sastavljena od muža, žene i djece, i proširena obitelj, koja obuhvaća nuklearnu obitelj zajedno s drugim rođacima. Međutim, s napretkom industrijalizacije, tehnologije i društvenog napretka, struktura obitelji je doživjela promjene, što je dovelo do alternativnih oblika obitelji.
