Iako je tek početak avgusta mnoge domaćice već razmišljaju o pravljenju zimnice. To je puno jeftiniji način konzerviranja voća i povrća za zimu od opcije kupovanja istih u prodavnicama.

Nema potrebe čekati do rujna da biste uživali u kiselim papričicama; trenutno su na vrhuncu sezone i savršeni su za jelo ili konzerviranje. Naiđete li na povoljne paprike, nemojte se ustručavati iskoristiti priliku i kupiti koji kilogram više, jer će vam mađarski recept uvelike olakšati zadatak. U ovom konkretnom receptu nema potrebe za pečenjem ili uklanjanjem kožice paprike.

Međutim, važno je napomenuti da se proces kiseljenja ne može raditi sa sirovom paprikom. Da bi se osiguralo pravilno kiseljenje, paprike je potrebno očistiti, lagano popržiti, a zatim konzervirati u octu. Za autentični mađarski štih, razmislite o tome da dodate malu porciju ljute papričice ili sušenog čilija. Oštar okus mađarske ukiseljene paprike je divan kulinarski doživljaj.

Sastojci: U ovom receptu trebat će vam 3 kilograma paprike, 100 grama soli, 50 grama šećera, 2 litre vode, 1 litra bijelog octa, 1 žlica šećera, 1 glavica češnjaka, pola vezice peršina, malo ljute papričice i malo ulja. priprema: Započnite s temeljitim pranjem paprika, zatim ih prepolovite i uklonite im sjemenke i peteljke. Nakon toga pažljivo pržite paprike u porcijama na vrućem ulju.

Kako prenosi Slobodna Dalmacija, kako biste pojačali prožimanje okusa iz začina, paprike posložite u staklenke, izmijenivši ih krupno nasjeckanim češnjakom i peršinom. Za dodatnu draž, možete odabrati ljutu papričicu ili pahuljice čilija. Za kraj, paprike pažljivo prelijte uljem u kojem su se pržile. Ostavite ih da odstoje nekoliko sati ili čak preko noći kako bi se maksimizirala apsorpcija aromatičnih začina.

Kad ste spremni za nastavak, počnite s kuhanjem mješavine vode, octa, šećera i soli. Smanjite vatru i ostavite da lagano kuha oko 5-6 minuta. Skinuti s vatre, pustiti da se malo ohladi, pa preliti preko paprika. Posudu poklopite, preokrenite i nakon što se paprike ohlade, spremite ih na uobičajeno mjesto u hladno i tamno mjesto. Mogu se konzumirati u roku od 2 do 3 dana.

U davna vremena ljudi su spremali hranu za zimu kada svježe voće i povrće nije bilo lako dostupno. Unatoč činjenici da sada imamo pristup svježim i konzerviranim proizvodima tijekom cijele godine, tradicija pripreme zimnice ostala je duboko ukorijenjena u našim krajevima. Zaokružena i hranjiva prehrana zahtijeva uključivanje povrća i voća koji su neizostavni.

  • Kada se beru na vrhuncu zrelosti, ne samo da pokazuju privlačan izgled, već sadrže i najveću koncentraciju korisnih hranjivih tvari. U današnjem svijetu imamo pogodnost kupnje uvoznog voća i povrća tijekom cijele godine. Ipak, kupnja svježih proizvoda tijekom zimskih mjeseci kada nisu u sezoni ima nedostataka. Produženi transport, skladištenje i izlaganje niskim temperaturama nepovoljno utječu na njihov nutritivni sadržaj.

Uzimajući u obzir velike udaljenosti koje te namirnice prelaze, odabir posluživanja zimnice na blagovaonskom stolu često se može pokazati korisnijim od konzumiranja voća i povrća na vrhuncu njihove prirodne zrelosti. Uvriježeno je mišljenje da je svježe voće i povrće uvijek nutritivno korisnije od prerađenog. Međutim, brojne znanstvene studije pokazale su da to ne mora uvijek biti slučaj.

Iako je istina da početni korak konzerviranja, koji uključuje izlaganje povrća visokim temperaturama, dovodi do značajnog smanjenja termoosjetljivih vitamina poput vitamina C i B2, gubitak drugih važnih nutrijenata je relativno minimalan. Štoviše, razine mikronutrijenata i dijetalnih vlakana, koji su ključni za naše zdravlje, ostaju stabilne tijekom dvogodišnjeg razdoblja skladištenja konzerviranih proizvoda. To posebno vrijedi za minerale, jer su otporniji na toplinsku obradu i skladištenje.

Mnoge institucije dijele sličnu perspektivu po ovom pitanju. Na primjer, FDA (Food and Drug Administration) ističe da proces zagrijavanja tijekom konzerviranja rezultira smanjenjem od jedne trećine do jedne polovice vitamina A, C, B1 i B2, te da se dodatni gubici ovih vitamina javljaju pri stopa od 5 do 20% po godini skladištenja. Međutim, razine drugih vitamina su relativno dosljedne između konzerviranog i svježeg povrća.

Preporučujemo