Današni ritam života je jako ubrzan i svi smo pod stresom kojeg u većini slučajeva nismo ni svjesni. Tek kada ljudi upadnu u depresiju može se primjetiti efekat načina života kojem smo izloženi.
Doživljaj tuge ne znači nužno prisutnost depresije. Tuga je prolazna i ima ograničeno trajanje, za razliku od depresije, koja ne slijedi isti obrazac. U trenucima depresije čovjeka često obuzimaju tmurne misli, što dovodi do percepcije da budućnost nije obećavajuća. Psiholog i kognitivno-bihevioralni psihoterapeut Žarko Petrović nudi našem portalu detaljnu analizu prave prirode depresije, izdvajajući je od uobičajenih zabluda, te daje smjernice kako je prepoznati i kroz nju se snaći. Depresija obuhvaća širok raspon stanja, klasificiranih u tri različite kategorije.
Prva kategorija je u skladu s uobičajenim shvaćanjem pojma koji se često susreće u svakodnevnom razgovoru, gdje pojedinci izražavaju osjećaje depresije, tipično govoreći o prolaznom padu raspoloženja. Druga kategorija je neurotična depresija, koju karakterizira poremećaj poznat kao neuroza, stanje s kojim se često susrećem u svojoj terapijskoj praksi. Treća i najteža kategorija je psihotična depresija, koja zahtijeva sveobuhvatnu kliničku intervenciju, kako je artikulirao naš sugovornik.
Prema riječima našeg sugovornika, neurotična depresija sugerira da je psihičko stanje pojedinca u granicama normale. Ova se osoba ponaša slično kao bilo tko drugi; međutim, razlika je isključivo u intenzitetu i opsegu doživljenih emocija. Pojedinac koji pati od depresije često doživljava duboki osjećaj besmisla, praćen uvjerenjem da je trajno izgubio nekoga ili nešto. Prema riječima naše sugovornice, ovaj osjećaj gubitka povezan je s osjećajem tuge, a osnovna razlika između njih je (ne)postojanje predmeta žaljenja.
Tuga je usmjerena prema objektu – nečemu što je izgubljeno, bilo da se radi o voljenoj osobi, poslu ili drugom značajnom aspektu života. Nasuprot tome, pojedinac koji pati od depresije može se osjećati tužno, ali mu je teško odrediti konkretan gubitak s kojim se nosi. Nadalje, tuga ima definirano trajanje; ako nema naznaka poboljšanja nakon razdoblja od 6 do 9 mjeseci, može se smatrati patološkim. Ovo zapažanje naglašavaju psihoterapeuti, koji navode primjere poput smrti voljene osobe ili raspada braka, situacija u kojima se pojedinac može osjećati “zaglavljenim”.
- Dok tuga i depresija imaju određene sličnosti, potonja predstavlja mnogo dublje stanje koje značajno smanjuje kvalitetu života. Depresija utječe na svaki aspekt iskustva pojedinca, obuhvaćajući širok raspon emocionalnih, fizičkih i kognitivnih simptoma. Utječe na čovjekove misli, osjećaje i cjelokupno funkcioniranje u svakodnevnom životu. Manifestacije depresije mogu uključivati fizičke probleme kao što su bolovi u tijelu, poremećaji spavanja, fluktuacije u apetitu i varijacije u razinama energije, zajedno s negativnim mislima, osjećajem krivnje, osjećajem besmisla, beznađa, pa čak i suicidalnim idejama i planiranjem.
To ukazuje na opasnost koja je povezana s onim što se zove funkcionalna ili skrivena depresija, kako to artikulira naš sugovornik. stres-shutterstock-2152076653.jpg Čak i pojedinci koji se općenito smatraju dobro funkcionalnim mogu doživjeti depresiju. Simptomi ovog stanja uključuju uporne osjećaje tuge ili praznine, smanjeni interes za aktivnosti u kojima ste prije uživali, poremećaje u obrascima spavanja, promjene u apetitu, uporni umor i nisku razinu energije, osjećaj bezvrijednosti ili krivnje, poteškoće s koncentracijom i ponavljajuće misli o smrti ili samoubojstvu.
Takva se stanja mogu tako učinkovito sakriti da ih čak i obučeni terapeuti možda neće prepoznati na prvi pogled; međutim, slučajevi ove prirode su neuobičajeni. U suvremenom diskursu sve se češće govori o osobama koje pate od depresije; no Žarko tvrdi da u mnogim slučajevima ovo stanje ne predstavlja pravu bolest. Ova pojava je posebno raširena među mladima, zbog čega se često zalažem za prestanak takvog pogleda. Konkretno, kroz iskustva patnje i depresije mladi pojedinci često traže osjećaj autentičnosti kojem nedostaje racionalnosti. Sve je raširenije mišljenje “Ja patim, dakle jedinstvena sam, neshvaćena, beznadna, a vi ne razumijete moju situaciju” što dodatno doprinosi konfuziji, upozorila je naša sugovornica.
Česta zabluda o depresiji je da je ona samo sinonim za prolazno stanje nesreće, dok se sreća često smatra bit ispunjenog života. U modernom društvu pojedinci svoju nesreću često doživljavaju kao propuštenu priliku, što ih dovodi do uvjerenja da život nema vrijednosti. Ovo gledište je, zapravo, i površno i problematično. Mnogi tvrde da se uvijek moraju osjećati zadovoljno, unatoč tome što potencijalno nikad nisu uložili potreban napor ili izdržali poteškoće potrebne za postizanje istinske sreće. Istinska sreća nije automatsko stanje; nego proizlazi iz izazova i iskustava kroz koja prolazimo, prirodno oscilirajući između zadovoljstva i frustracije.
Kroz ovaj ciklus potiče se, kaže, osobni rast i razvoj. Sljedeće strategije predstavljaju neke od najučinkovitijih metoda koje se mogu koristiti za poboljšanje mentalnog blagostanja. Bavite se tjelesnom aktivnošću: dokazano je da stalna tjelovježba ima blagotvoran učinak na mentalno blagostanje potičući oslobađanje endorfina, koji su prirodni “hormoni sreće”. Održavajte zdravu prehranu: Konzumacija hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vitaminima D i B može poboljšati raspoloženje. Održavanje društvenih odnosa: Druženje s prijateljima i obitelji ključno je za ublažavanje osjećaja usamljenosti i izolacije koji su često povezani s depresijom.
Majstorske prakse svjesnosti: svjesnost služi kao tehnika koja omogućuje pojedincima da ostanu usredotočeni na sadašnjost i ublaže tjeskobu. To uključuje prakse kao što su meditacija i vježbe dubokog disanja. Postavite dostižne ciljeve: Postavljanje malih ciljeva kojima se može upravljati povećava vašu produktivnost i jača osjećaj postignuća, pozitivno utječući na vaše raspoloženje. Vodite dnevnik: Dokumentiranje vaših emocija i misli olakšava dublju analizu i razumijevanje. Ova praksa također može otkriti bihevioralne i kognitivne obrasce koji mogu pridonijeti depresivnim stanjima. Ublažite stres: identificirajte i uklonite izvore stresa kad god je to moguće.
Tehnike opuštanja, uključujući jogu ili uživanje u umirujućoj glazbi, mogu se pokazati vrlo korisnima. Smanjite svoj angažman s tehnologijom: Pretjerano vrijeme provedeno na društvenim mrežama može pogoršati osjećaje tjeskobe i depresije. Ograničite vrijeme koje provodite pred ekranima i posvetite se aktivnostima koje vas ispunjavaju. psihoterapija-shutterstock-689390650.jpg Ako se teško snalazite sami, poželjno je potražiti pomoć. Ako se gore navedeni prijedlozi ne pokažu korisnima i osjećate potrebu za daljnjom podrškom, nemojte se ustručavati kontaktirati psihoterapeuta.
Prema riječima našeg sugovornika, brojna istraživanja pokazuju da je psihoterapija učinkovita u liječenju depresije, posebice u kombinaciji s farmakološkom terapijom. Sveobuhvatni cilj nije samo ublažiti simptome, već i njegovati vještine koje pojedincima omogućuju da se nose s budućim izazovima i spriječe ponovnu pojavu depresije.
