Na društvenim mrežama možete pronaći veliki broj ispovijesti u kojima korisnici dijele neka svoja iskustva i često traže i savjete kako da postupe. Neke od njih postanu viralne i imaju puno komentara.
Bonus tekst:
Nekada smatran hranom za siromašne, kačamak sada doživljava preporod kao egzotično jelo koje karakterizira njegova “čistoća”. Ovo jelo, napravljeno od kukuruznog brašna—dostupno u bijelim i žutim varijantama—široko je poznato kao kukuruzno brašno ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kačamak nije samo izvrsna opcija za doručak, već se ističe i kao jedan od najzdravijih izbora koje možemo napraviti. Bogata esencijalnim hranjivim tvarima, kukuruzna krupica opskrbljuje naše tijelo vitalnim vitaminima poput A, E i nekoliko vitamina B skupine, uz raznoliku lepezu minerala.
- Posjeduje značajan sadržaj fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Naime, kačamak sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, što se sastoji od 12,7 posto vode, 10 posto bjelančevina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koji se nalaze u kukuruznom brašnu pozitivno pridonose zdravlju, posebice u vezi s radom crijeva. Znatna količina vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti.
Te se hranjive tvari apsorbiraju sporije, čime se podržavaju normalni probavni procesi u crijevima. Primarni razlog za blagotvornu konzumaciju kačamaka leži u njegovoj korisnosti, bez obzira na prisutnost probavnih tegoba. Nadalje, kukuruz obiluje karotenoidima koji u kombinaciji s hranjivim biljnim masnoćama značajno doprinose stimulaciji učinkovite crijevne peristaltike. Ovaj mehanizam pomaže u prevenciji zatvora i regulaciji probavnih procesa. Zbog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i dijetalnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao vrijedan izvor hrane osobama s povišenom razinom kolesterola.
Nadalje, ključan je u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i jačanju zdravlja srca. Kačamak se savjetuje dojenčadi i djeci jer potiče bolju probavu i jača imunitet pročišćavajući i jačajući crijevnu floru. Za osobe s celijakijom ili upalnom bolešću crijeva važno je znati da kukuruz ne sadrži gluten. Stoga se oboljelima od Crohnove bolesti, upalnih bolesti crijeva i dijabetesa preporučuje da uvrste kačamak u svoju dnevnu prehranu. Antioksidansi prisutni u kukuruzu služe za zaštitu crijeva i tijela od oksidativnog stresa.
Dobrobiti kačamaka za mršavljenje su evidentne. S obzirom na višestruke prednosti koje kukuruz i kačamak nude za zdravlje probave, često se preporučuju u programima mršavljenja s ciljem smanjenja tjelesne težine. Kačamak pomaže u čišćenju crijeva i pospješuje probavu, bitne komponente za održavanje hranjive prehrane. Nadalje, nudi značajnu energiju, a ima malo kalorija, što energiju dobivenu iz njega čini osobito vrijednom u prehrani koja ograničava unos kalorija.
Na internetu se može pronaći mnoštvo recepata za višednevnu dijetu kačamak, za koje se tvrdi da olakšavaju brzo mršavljenje. Međutim, nutricionisti upozoravaju da pretjerano restriktivne dijete, osobito one koje eliminiraju cijele skupine namirnica, mogu predstavljati rizike za naše zdravlje. Najučinkovitiji pristup postizanju zdravog i održivog mršavljenja uključuje dosljednu, uravnoteženu prehranu u kombinaciji s umjerenom tjelovježbom i modifikacijama načina života. Započinjanje dana kačamakom odlična je osnova za zaokružen plan obroka.
Bonus 2:
Poznat po svom snažnom okusu i aromatičnim svojstvima, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je odigrala ključnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. Ova cijenjena biljka može se pohvaliti poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak je raširen u raznim dijelovima svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Glavni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao veliki značaj, smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a čak je otkriven i u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitke kako bi povećali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava.
Zahvaljujući svojim kulinarskim i terapeutskim prednostima, češnjak je i dalje neizostavni dio svakog kućanstva i sastavni je dio bezbrojnih jela. Ima ključnu ulogu u prehrambenoj praksi, funkcionirajući kao začin za gotovo sve vrste jela. U suvremenom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Za optimalne dobrobiti, preporučljivo je redovito ga konzumirati sirovog; nepoželjan miris može se ublažiti korištenjem soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili miješanjem s maslinovim uljem.
