Kada roditelji preminu često se među djecom koja su ostala iza njih povede pravi rat oko imovine iako dok su mama i tata bili živi neki od njih nisu puno vremena posvećivali na brigu o njima.
Bonus tekst:
Čokolada je postala bitan element svakodnevnog života i smatra se jednom od najomiljenijih slastica u svijetu. Ipak, put njegovog razvoja bio je daleko od ugodnog. Povijest čokolade seže tisućama godina unatrag do jezgre drevnih srednjoameričkih civilizacija, gdje je služila svrsi potpuno različitoj od one koju prepoznajemo danas. Prvi ozbiljni korisnici kakaovca bili su Maje, a nakon njih Asteci, koji su od njegovih zrna napravili napitak poznat kao “xocolatl”.
- Ovo piće, gorka i pjenušava tekućina bez šećera, kombinirala se s vodom, začinima i ljutim papričicama. Daleko od pukog uživanja, predstavljalo je raskošno iskustvo u čaši. Smatralo se da daje snagu, energiju, pa čak i božanska svojstva. Vladari kao što je Moctezuma svakodnevno su ga konzumirali, uvjereni da im pomaže u održavanju snage i koncentracije. Usprkos tome, vrijednost kakaovca nadilazila je njegov okus. Zrna kakaovca služila su kao sredstvo razmjene. Povijesna dokumentacija pokazuje da su se za deset zrna mogla kupiti kokoš, dok je za kvalitetan komad tkanine bilo potrebno sto zrna.
U toj je kulturi kakao predstavljao više od puke hrane; utjelovljivao je vrijednost, ponos i duhovni simbol. Po dolasku španjolskih osvajača u Novi svijet tijekom 16. stoljeća, nisu mogli previdjeti značaj ovog izvanrednog napitka. Hernán Cortés i njegovi drugovi prepoznali su njegovu vrijednost i odlučili ga predstaviti europskom dvoru. Ipak, početni gorak okus nije bio privlačan Španjolcima. Kao odgovor, modificirali su piće uklanjanjem ljutih začina i dodavanjem šećera i cimeta, što je rezultiralo nježnijim i ukusnijim sastavom koji je brzo stekao popularnost među aristokracijom.
Oko 1500. godine Europa je prvi put doživjela čokoladu, ali isključivo u tekućem stanju. U početku je služio kao simbol luksuza, a dulje je vrijeme bio dostupan samo najbogatijim pojedincima. Ipak, dolaskom industrijske revolucije dogodile su se značajne promjene. 19. stoljeće označilo je početak nove ere za čokoladu. Švicarska se pojavila kao predvodnik u poboljšanju proizvodnih metoda. Godine 1828. došlo je do značajnog napretka u tehnikama ekstrakcije kakao maslaca, što je omogućilo masovnu proizvodnju.
Ključni trenutak dogodio se 1875. godine kada je Daniel Peter, u partnerstvu s Henrijem Nestléom, razvio prvu mliječnu čokoladu uključivši mlijeko u prahu. Ovaj revolucionarni izum nepovratno je promijenio teksturu, okus i izgled čokolade, pretvarajući je iz pića u čvrsti desert. Tijekom kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, istaknuti proizvođači poput Cadburyja, Hersheya i Marsa pretvorili su čokoladu u svjetsku senzaciju. Kao rezultat njihovih napora, ova poslastica, koja je prije bila rezervirana za elitu, postala je dostupna široj javnosti u mnoštvu varijanti, uključujući pločice, praline, kreme i napitke.
Kako je vrijeme odmicalo, pojavile su se veze između čokolade i zdravlja. Nedavna istraživanja pokazala su da tamna čokolada, koja obiluje flavonoidima, može pozitivno utjecati na srce, mozak i raspoloženje. Ovi prirodni antioksidansi pospješuju cirkulaciju, smanjuju upalu i štite stanice od oštećenja. Tako je čokolada, isprva obredni napitak u kojem su uživali drevni vladari, evoluirala u prikaz užitka popraćenog potencijalnim zdravstvenim prednostima. Putovanje od nerafinirane biljke do profinjenih čokoladnih remek-djela koja danas prepoznajemo predstavlja nevjerojatnu transformaciju.
Ovaj proizvod utjelovljuje bit drevnih kultura, ekonomsku vrijednost, napredak u industriji i duboko emocionalno značenje. U suvremenom društvu služi u razne svrhe, koristi se tijekom slavlja, nudi se kao dar, predstavlja promišljenost, pa čak djeluje i kao lijek za dušu u teškim trenucima. Tko je mogao pretpostaviti da će zrna ubrana sa stabla kakaovca, koja su se nekoć koristila kao valuta i sastavni dio vjerskih rituala, naposljetku naći u posjedu djece, romantičara i onih sa sklonošću prema slatkišima diljem svijeta? Čokolada je nadišla svoj status obične robe; razvio se u narativ, baštinu i divnu vezu koja povezuje pojedince i kulture.
