U životu ljudi doživljavaju razne situacije a neki od njih poele svoja iskustva podijeliti sa drugima. Tako su ispovijesti postale jako popularne na društvenim mrežama a mi vam danas donosimo jednu.
Šest mjeseci nakon ženidbe moga sina, moja je snaha dočekala bebu na svijet. Težina srama bila je toliko ogromna da sam se bojao za svoj život. Deset dana sam ostao u kući, jer se činilo da me svaki korak vodi vani. Međutim, ono što je uslijedilo nakon faze srama bilo je još strašnije vrijeme. Uvukla se sumnja!
- Počeo sam se pitati je li moj sin uistinu otac tog djeteta. Nekoliko dana ta mi se misao motala po glavi i na kraju sam zaključio da je trošak testa očinstva opravdan. Uzorke sam skupljao diskretno i potom ih dostavljao u laboratorij.Tek tada je istina izašla na vidjelo. Nakon otvaranja koverte saznala sam da moj sin nije otac djeteta. Pao sam na koljena u stanju šoka. Žureći da svom sinu pokažem objavu, susreo sam se s njim kako mi umjesto toga pljune ravno u lice.
Izrazio je da ga ishodi i identitet oca ne zanimaju, čvrsto vjerujući da to nije on. U konačnici sam iz savršeno zdrave žene postala žena opterećena brojnim zdravstvenim problemima. Moje je blagostanje bilo temeljito potkopano i ograničeno uvjetima vezanima uz krvni tlak, masnoću i šećer… Puka ludost djeteta, koje je potom odgajano nakon što je donijeto na ovaj svijet, teško je prihvatljiva.
Bonus tekst:
Studija koju su proveli istraživači u Sydneyu pokazala je da je više od 50% sudionika imalo već postojeća stanja, uključujući hipertenziju, demenciju ili razne oblike kognitivnih oštećenja. Dodatno, istraživanje je pokazalo da je svaki pojedinac u prosjeku uzimao 4,6 različitih lijekova, od kojih su najzastupljeniji lijekovi za krvni tlak i srce. Za usporedbu, 10-godišnjaci su u prosjeku uzimali 6,7 lijekova. Među starijim odraslim osobama, polifarmacija je prilično raširena, tipično karakterizirana istodobnom primjenom pet ili više lijekova.
Općenito, pojedinci koji su stogodišnjaci ili su blizu te dobi uživaju u raznolikoj i nutritivno bogatoj prehrani. Istraživanja sa Sveučilišta u Sydneyu pokazuju da te osobe 57 do 65 posto kalorijskog unosa dobivaju iz ugljikohidrata, 32 posto iz proteina, a ostatak, koji iznosi 31 do 27 posto, iz masti. Njihovi obroci često uključuju značajne količine riže i pšenice, nadopunjene raznovrsnim voćem i povrćem, zajedno s odgovarajućim cjelovitim žitaricama. Osim toga, proteine prvenstveno dobivaju iz ribe, peradi i mahunarki, dok crveno meso konzumiraju rijetko.
Slično kao i mediteranska prehrana, ova metoda prehrane povezana je sa smanjenim rizikom od smanjene fizičke funkcije i smrtnosti. Povezan je s manjom vjerojatnošću tjelesnog propadanja i smrti. Idealna količina konzumacije soli trebala bi slijediti smjernice Svjetske zdravstvene organizacije o ispod 2 grama natrija dnevno, što znači otprilike 5 grama soli.
Istraživači u Australiji otkrili su da su pojedinci koji su imali veći unos soli, bilo zbog sklonosti slanoj hrani ili zbog agresivnijeg soljenja obroka, bili suočeni s 3,6 puta većim rizikom od funkcionalnih ograničenja u određenim tjelesnim aktivnostima u usporedbi s onima koji preferiraju manje soli. Dodatno, RTS je istaknuo te nalaze, preporučujući uključivanje cjelovitih žitarica, korjenastog povrća, graška, leće te raznovrsnog voća i povrća u prehranu. Kako bismo promicali bolje zdravlje, trebali bismo smanjiti konzumaciju crvenog mesa uključivanjem više nemasnog mesa peradi, ribe i proteina biljnog podrijetla u našu prehranu. Također treba obratiti pozornost na sadržaj soli u hrani.
Osim toga, ovaj pristup pomaže u smanjenju ovisnosti o drogama. Iako stogodišnjaci nisu imuni na kronične bolesti, ta se stanja obično javljaju znatno kasnije nego u tipičnoj odrasloj dobi. Drugi važan faktor je kvalitetan san. Na funkcioniranje imunološkog sustava, hormone stresa i kardiometaboličku aktivnost—svi oni igraju ulogu u nastanku pretilosti, hipertenzije i dijabetesa—utječu i količina i kvaliteta sna. Odgovarajući broj sati sna korelira s poodmaklom dobi, općim zdravljem i manjim rizikom od kroničnih bolesti. Istraživanje Kepelra i Sačde pokazuje da je 68 posto stogodišnjaka izjavilo da je zadovoljno kvalitetom sna.
Neodgovarajuća polifarmacija nosi čimbenike rizika koji uključuju povećanu vjerojatnost nuspojava kao što su padovi, kognitivni pad, pa čak i hospitalizacije koje proizlaze iz problema povezanih s lijekovima. Iako pacijenti možda nemaju ovlasti nad određenim lijekovima ili njihovim propisanim dozama, bitno je da liječnici ograniče recepte samo na one koji su uistinu potrebni, osiguraju temeljitu edukaciju pacijenata o prednostima i nedostacima lijekova, i redovito ocjenjivati planove liječenja u odgovarajućim intervalima.
