U pravoslavnom vjerskom kalendaru postoji veliki broj svetaca a danas se proslavlja jedan od najvažnijih i najvećih, Sveti Sava. Kao i obično uz njega se vezuje i niz običaja koje je potrebno ispoštovati.
Sveti Sava je najistaknutiji svetac u srpskoj kulturi, priznat ne samo po ulozi duhovnog vođe, već i kao cijenjeni prosvjetitelj i zaštitnik škola, učitelja i učenika. Njegov praznik slavi se 27. januara, što je jedan od najznačajnijih datuma u srpskom kalendaru. Ova prigoda nadilazi puki duhovni obred, obuhvaćajući bogatstvo narodnih običaja i vjerovanja. Među Srbima je široko rasprostranjeno mišljenje da Sveti Sava ima sposobnost utjecati na tok godine, a mnoge tradicije koje se slave na ovaj dan prožete su dubokim značenjima, često povezanim s temama sreće, napretka i zaštite od zlih sila.
- Običaji vezani za Svetog Savu Na Savindan je značajan običaj koji govori o zabrani lijenosti. Ovaj dan se ne smatra prikladnom prilikom za odmor; nego se vjeruje da se treba baviti aktivnim radom kako bi se osigurao napredak cijele godine. Nadalje, postoji vjerovanje da se na ovaj dan ne preporučuje nositi crveno. Ova tradicija datira iz vremena kada su se seljaci bojali vukova koji su predstavljali prijetnju njihovoj stoci. Smatralo se da crvena boja može namamiti vukove, što je dovelo do izbjegavanja ove nijanse. Praksa oštrenja noževa, britva i raznih alata predstavlja intrigantan aspekt kulturne tradicije.
U pojedinim krajevima Srbije smatra se da oštrenje sprava na dan Svetog Save može izazvati nesreću, jer se vjeruje da to izaziva otvaranje vučjih čeljusti. Povijesno gledano, ruralni stanovnici su bili uvjereni da će oštrenje noževa ili britvica na ovaj dan dovesti do napada vukova na stoku. Ovo vjerovanje u održavanje alata u stanju mira imalo je značajnu simboličku težinu u očuvanju kućanstva. Na Savindan je običaj da stoka ide samostalno na ispašu. Sveti Sava se smatra zaštitnikom stoke, a puštanje stoke na ispašu na ovaj dan predstavlja svečevu pomoć i blagoslov u osiguravanju sigurnosti i zdravlja stoke.
Što predstavlja loš znak? Postoji mišljenje da se grom na Svetog Savu smatra nepovoljnim znakom. Grmljavinske oluje koje se javljaju u siječnju vrlo su neuobičajene; dakle, ako bi se takav događaj dogodio, to bi se protumačilo kao predznak nesreće ili nepovoljne godine. Značajno je da ova tradicija ima duboko podrijetlo u narodnom vjerovanju, što je kasnije našlo svoj put u glazbene izričaje, uključujući pjesmu “Početak bune na Dahije”, koja spominje munje na Svetog Savu.
Suprotno tome, smatra se da sunčan dan na Svetog Savu najavljuje sreću i plodnu godinu, simbolizirajući blagostanje, plodnost i napredak. Posljedično, ova prigoda služi kao trenutak za pojedince da artikuliraju svoje težnje za uspješnom godinom, s uvjerenjem da će prirodne pojave, poput sunčanog vremena, poslužiti kao vjesnik sreće. Šta ostaje neoprošteno na Svetom Savi?
Temeljno načelo ovog dana je da se od djece traži usvajanje novih znanja, bilo da se radi o novoj pjesmi ili drugom obliku učenja. Ova tradicija proizlazi iz vjerovanja da neuspjeh u učenju nečeg novog na Savindan može dovesti do sklonosti lijenosti tijekom cijele godine, što u konačnici otežava njihov razvoj. Ova praksa promiče predanost stipendiranju i daje prednost obrazovanju, odražavajući ulogu Svetog Save kao sveca zaštitnika škola i učenja. Sveti Sava je priznat kao značajan reformator obrazovanja, sa raširenim uvjerenjima duboko ukorijenjenim u težnji da se očuva njegovo nasljeđe i potakne duhovni i obrazovni napredak budućih generacija.
Na Savindan je neophodno da deca steknu nova znanja koja odražavaju poštovanje principa koje je zastupao Sveti Sava. Kućni poslovi na Svetog Savu Dok je Sveti Sava prepoznat kao značajan datum u kalendaru, običaji vezani za kućne poslove ovom prilikom nisu tako zastupljeni kao oni za druge istaknute praznike. Na Savindan se zapravo potiče bavljenje kućanskim poslovima, uključujući i temeljito čišćenje. Povijesno gledano, kako su stoku puštali na ispašu, obitelji su koristile ovaj dan za obavljanje osnovnih poslova.
Smatralo se da će to dovesti do poboljšanja u kući i pridonijeti uspješnoj godini koja je pred nama. Štoviše, ovom prilikom je običaj da se žene bave kućanskim poslovima, za razliku od ostalih blagdana kada su takve aktivnosti u pravilu zabranjene. Smatra se da ova praksa poboljšava sveukupno blagostanje kućanstva tijekom cijele godine. Zaključak Sveti Sava ima dubok značaj u srpskoj tradiciji, a obilježavanja vezana za njegov dan pokazuju duboko poštovanje prema njegovoj ostavštini, učenjima i duhovnoj svrsi.
Običaji i vjerovanja koja se održavaju na Savindan ne samo da čuvaju ovu tradiciju, već i nadahnjuju zajednicu prema napretku, radu i obrazovanju, odražavajući ideale vezane uz Svetog Savu. Tim povodom pojedinci širom Srbije odaju počast Svetom Savi kroz običaje koji označavaju nadu u blagostanje i sreću u narednoj godini.
