Vitamin D je kroz godine postao sinonim za zdravlje. U nastavku ćlanka donosimo više…
Popularno ga zovu „vitamin sunca“, jer ga tijelo prirodno proizvodi dok uživamo na svježem zraku i sunčevim zracima.
Njegova uloga u organizmu je nesumnjivo važna – pomaže u apsorpciji kalcijuma, štiti kosti, podržava imunitet i učestvuje u brojnim biohemijskim procesima.
Međutim, kao i sve u životu, i ovdje važi staro pravilo: previše dobrog može biti loše. Upravo to je problem sa vitaminom D, jer njegovo nekontrolisano uzimanje može dovesti do stanja koje ljekari nazivaju hipervitaminoza D – ozbiljnog poremećaja sa teškim posljedicama.
- U posljednjih nekoliko godina, navika samoinicijativnog uzimanja dodataka ishrani naglo je porasla. Ljudi sve češće kupuju suplemente, vođeni uvjerenjem da će „veća doza“ donijeti i veće benefite. Vitamin D pri tome ima posebno mjesto jer se u javnosti često predstavlja kao čarobno rješenje za imunitet i zaštitu od bolesti. No, ono što mnogi zaboravljaju jeste da ovaj vitamin, za razliku od vitamina B i C, nije rastvorljiv u vodi. To znači da se ne izlučuje lako iz organizma, već se nakuplja u masnom tkivu i jetri. Upravo ta sposobnost zadržavanja čini ga potencijalno opasnim kada se uzima u prevelikim količinama.
Ljekari upozoravaju da se hipervitaminoza razvija polako, gotovo neprimjetno. Kada dođe do predoziranja, suvišan vitamin D izaziva pretjeranu apsorpciju kalcijuma, pa se u krvi nakuplja ono što tijelo ne može preraditi. Posljedica je hiperkalcemija – stanje koje može biti vrlo opasno. Kalcijum tada počinje da se taloži na mjestima gdje mu nije mjesto: u bubrezima, krvnim sudovima, srcu i plućima. Rezultat su oštećenja organa koja se teško popravljaju. Srčani udar, moždani udar ili otkazivanje bubrega samo su neke od komplikacija koje ljekari povezuju sa predoziranjem ovim vitaminom.
- Kako piše Blic Zdravlje, sve veći broj pacijenata u Srbiji i regionu završava u bolnicama upravo zbog posljedica prekomjernog unosa vitamina D. Stručnjaci objašnjavaju da se najčešće radi o osobama koje su vjerovale savjetima s interneta i uzimale „mega doze“ bez prethodnih analiza krvi. (Izvor: Blic Zdravlje)
Simptomi ovog poremećaja često nisu jasni na početku. Ljudi osjećaju umor, glavobolje, mučninu, gubitak apetita, učestalo mokrenje ili žeđ. Neki misle da je riječ o stresu ili iscrpljenosti, a zapravo je tijelo već u fazi trovanja. Tek kada stanje napreduje, pojavljuju se bolovi u kostima i mišićima, povišen krvni pritisak, pa čak i poremećaji srčanog ritma. Ono što čini problem još opasnijim jeste što simptomi liče na mnoge druge bolesti, pa pacijenti često kasno shvate da je uzrok upravo vitamin D.
Domaći portal 24sedam naglašava da višak vitamina D dovodi do lančane reakcije u tijelu: od hiperkalcemije pa sve do taloženja kalcijuma u mekim tkivima. Posebno su ugroženi krvni sudovi i bubrezi, jer se ovi organi pod pritiskom viška minerala brzo oštećuju. (Izvor: 24sedam)
- Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je tržište preplavljeno suplementima s ogromnim dozama ovog vitamina. Dok preporučene dnevne potrebe odraslih iznose 600–800 IU, mnogi preparati nude i preko 10.000 IU u jednoj tableti. Medicinska struka postavila je gornju granicu tolerancije na 4.000 IU dnevno, ali se ta mjera često ignoriše. Ljudi uzimaju dodatke „za svaki slučaj“, vjerujući da ne mogu pogriješiti, a u stvarnosti gomilaju problem koji može imati ozbiljne posljedice.
Portal Novosti podsjetio je da simptomi hipervitaminoze ne dolaze naglo, već se razvijaju mjesecima, što je čini „tihim neprijateljem“. Zbog toga mnogi ljudi kasno potraže pomoć, a tada su organi već oštećeni. (Izvor: Novosti)
- Ipak, sve to ne znači da vitamin D treba zanemarivati. Njegova uloga u zdravlju kostiju i imunog sistema je nezamjenjiva. Ključ je u umjerenosti i kontroli. Ljekari preporučuju da se prije bilo kakve suplementacije uradi analiza krvi, kako bi se utvrdilo da li je zaista potreban dodatni unos. U mnogim slučajevima dovoljan je prirodan izvor – boravak na suncu 15 do 20 minuta dnevno, konzumacija ribe poput lososa i sardina, jaja ili obogaćene hrane. Priroda i umjerenost uvijek su sigurniji put od neselektivnog posezanja za tabletama.
Još jedan problem leži u trendovima koje nameću pojedini blogeri i alternativni savjetnici. Oni često promovišu uzimanje „šok doza“ vitamina D, uz tvrdnje da će tako brzo ojačati imunitet. Stručnjaci upozoravaju da ovakvi savjeti nemaju uporište u nauci i da su čak opasni. Upravo zbog toga važno je osloniti se na medicinu i provjerene izvore informacija, a ne na viralne preporuke koje mogu ugroziti zdravlje. Vitamin D nije lijek za sve, a njegovo nestručno korištenje može donijeti više štete nego koristi.
- Na kraju, lekcija je jasna: vitamin D jeste esencijalan, ali i opasan kada se zanemari granica. Predoziranje može biti mnogo gore od nedostatka, jer uzrokuje teške i ponekad trajne posljedice. Zdrav razum nalaže da prije bilo kakvog unosa suplementa uradimo laboratorijske analize, posavjetujemo se s doktorom i slušamo struku. Samo tako možemo iskoristiti prednosti koje ovaj vitamin pruža, a izbjeći zamke prekomjernog unosa.
