Iako kažu da je ljepota u oku posmatrača i da je važnije kakav je neko čovjek nego kako on iugldaq, činjenica je da je upravo izgled ono što prvo primjetimo kod neke osobe i što nas privuče.
Kako bi se istražila percepcija privlačnosti u različitim kulturama, provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 16 000 pojedinaca iz osam različitih zemalja. Istraživanje je imalo za cilj ispitati dob u kojoj različita društva i muškarce i žene smatraju najprivlačnijima. Svaka je sudionica odgovorila na upit u kojoj dobi smatraju da žene izgledaju najljepše, a muškarci najprivlačniji. Rezultati istraživanja otkrili su značajne razlike u percepciji.
- Prema ispitanicima, žene se smatraju najprivlačnijima u dobi od 28 godina, dok se smatra da muškarci vrhunac privlačnosti postižu s 32 godine. Ova razlika u dobi može sugerirati da na percepciju privlačnosti značajno utječu različita životna iskustva koja prate različite faze života. Studija je provedena u više zemalja, poput Italije, Njemačke, Francuske, Španjolske, Velike Britanije, Australije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.
Značajno je da su se nalazi znatno razlikovali od zemlje do zemlje, ističući razlike u kulturnim normama, društvenim vrijednostima i standardima ljepote. Na primjer, Amerikanci smatraju da su žene najljepše u dobi od 31 godine, dok muškarci postižu vrhunac privlačnosti u 34. Ova informacija može implicirati da u Sjedinjenim Državama postoji sklonost prema starijoj dobi kao standardu ljepote, što sugerira da se na pojedince gleda kao na sve privlačnije s akumulacijom iskustva i zrelosti.
Nasuprot tome, u Britaniji se žene smatraju najljepšima s 23 godine, a muškarci su najprivlačniji s 33 godine, što odražava mladenačku perspektivu privlačnosti koja prevladava u Velikoj Britaniji. Prikazani podaci potiču na dijalog koji potiče na razmišljanje o varijabilnosti društvenih normi i idealizaciji ljepote u različitim regijama svijeta, ističući utjecaj različitih kultura na našu percepciju privlačnosti. Nadalje, istraživanje sugerira da dobni prag za “vrhunac” privlačnosti nije univerzalni standard; nego se razlikuje od zemlje do zemlje.
To ukazuje na to da su naše predodžbe ljepote i privlačnosti često duboko isprepletene s kulturnim tradicijama i društvenim normama. Stručnjaci tvrde da ovi podaci mogu rasvijetliti širi kontekst kako se kultiviraju društveni stavovi prema ljepoti i privlačnosti.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, igrajući vitalnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. Ova cijenjena ljekovita biljka može se pohvaliti poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća. Izvorno potječe iz srednje Azije, a raširen je u razne dijelove svijeta. Bogat hranjivim tvarima, češnjak jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Primarni aktivni spoj u češnjaku je alicin, poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao veliko značenje i bio je cijenjen kao sveta biljka. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a otkriven je i u grobnicama faraona. U klasičnoj Grčkoj i Rimu sportaši su konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici uzimali prije bitaka kako bi povećali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje za svoja terapeutska svojstva.
S obzirom na svoje kulinarske i ljekovite prednosti, češnjak je nezaobilazni dio svakog kućanstva i sastavni dio brojnih jela. Ima ključnu ulogu u prehrani, funkcionira kao začin za gotovo sva jela. U suvremeno doba mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv niza bolesti. Preporučljivo ga je redovito unositi u prehranu u sirovom obliku; za ublažavanje neugodnih mirisa može se koristiti sok od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakati zrna kave ili kombinirati s maslinovim uljem.
