Naše tijelo je savršen mehanizam koji funkcionira samo ako ima sve što mu je potrebno. Naime svi naši organi imaju svoju funkciju koju moraju obavljati a ako nastanu problemi organizam nam šalje signale u vidu simptoma.
Ako se borite s nesanicom, gubitkom kose ili lomljivim noktima, moguće je da vam tijelo pokušava prenijeti vitalne poruke. Ovi pokazatelji, koji također uključuju umor, zatvor, prorijeđenu kosu, lomljive nokte i debljanje, često označavaju potencijalne probleme s nadbubrežnim žlijezdama ili štitnjačom.
Za prirodnu regulaciju tijela preporučuje se u prehranu uvrstiti mješavinu koja se sastoji od naribanih brazilskih oraha, peršina, grožđica, meda i đumbira. Ove posebne namirnice obiluju vitaminima B i željezom, što može pridonijeti dobrobiti vaših žlijezda. Unatoč tome, ključno je potražiti stručni savjet od liječnika prije korištenja bilo kojeg prirodnog lijeka kako biste utvrdili njihovu prikladnost za vaše individualne potrebe.
Gubitak kose ili ćelavost, u medicini poznati kao alopecija, može utjecati na vlasište ili na razna druga područja tijela. Alopecija obuhvaća više vrsta, od kojih se svaka razlikuje po svojim jedinstvenim uzrocima i karakteristikama. Gubitak kose, prevladavajući tip, često je povezan s genetikom i hormonima. Kod muškaraca se manifestira kao muška ćelavost, dok kod žena rezultira sveukupnim stanjivanjem kose na tjemenu.
Gubitak kose može se pojaviti na određenim područjima ili po cijelom tijelu zbog autoimunog poremećaja koji uzrokuje da imunološki sustav pogrešno napada folikule dlake. Gubitak kose, koji može biti privremen, često je potaknut čimbenicima poput stresa, hormonalnih fluktuacija, teških bolesti ili određenih lijekova.
- Ovu pojavu karakterizira veći broj folikula dlake koji ulaze u razdoblje mirovanja, što dovodi do kasnijeg gubitka kose. Trauma, infekcija vlasišta, specifične bolesti ili nedostaci u prehrani mogu biti potencijalni uzroci ovih stanja. Odgovarajuće liječenje alopecije ovisi o njezinom temeljnom uzroku i specifičnom tipu.
Potencijalne opcije obuhvaćaju niz lokalnih tretmana kao što su minoksidil, terapija kortikosteroidima, imunoterapija ili čak kirurške intervencije kao što je presađivanje kose. Kako bi se osigurala točna dijagnoza i najprikladnije liječenje, nužno je potražiti savjet dermatologa ili stručnjaka za poremećaje kose.
Razlog čestih infekcija i oslabljenog imunološkog sustava mogli bismo pripisati osobama s narušenim imunološkim sustavom. Kako bi se suzbio gubitak mišićne mase koji često prati starost, preporuča se unos dovoljne količine proteina. Primjetan simptom ovog stanja je odgođeno zacjeljivanje rana. Prema dr. Susan Greeley, nutricionistici s Instituta za kulinarsko obrazovanje, proteini igraju ključnu ulogu u ubrzavanju zacjeljivanja rana, dok također inhibiraju proizvodnju kolagena.
Prijelomi, osobito kod starijih osoba, mogu biti posljedica oslabljenih kostiju. Za osiguranje čvrstoće kostiju ključan je adekvatan unos proteina jer o tome ovisi stvaranje kolagena. Zanemarivanje nedostatka željeza također može pridonijeti gubitku kose i lomljivim noktima, što je čest propust kod mnogih pojedinaca. Ovaj nedostatak često proizlazi iz nedostatka bjelančevina u prehrani, osobito iz mesa i mahunarki.
Prema Greeleyu, kada pojedincu nedostaje dovoljan unos proteina, uobičajeno je da tijelo osjeća glad kao način signaliziranja svoje potrebe za ovom bitnom hranjivom tvari. Proteini, klasificirani kao makronutrijenti zbog svoje sposobnosti opskrbe tijela energijom, igraju ključnu ulogu u održavanju optimalnog zdravlja. Međutim, kada pojedinac ograniči unos kalorija i proteina, može iskusiti rane pokazatelje pretjeranog nedostatka, poput umora i osjećaja slabosti.
Nadalje, ovaj nedostatak može imati štetan utjecaj na opće raspoloženje i dobrobit osobe. Prema riječima nutricionista, ključna uloga triptofana, aminokiseline, leži u njegovom doprinosu proizvodnji serotonina, hormona koji se povezuje sa srećom. Osim toga, razne druge aminokiseline igraju ulogu u sintezi neurotransmitera.
Kada tijelu nedostaje proteina, to ima štetan utjecaj na mozak i smanjuje količinu neurotransmitera koji popravljaju raspoloženje, navodi nutricionistica. Općenito se savjetuje unos proteina od 15 do 30 grama po obroku. Konzumacija veće od ove količine nije se pokazala korisnijom.
Da biste zadovoljili ovu preporuku, dan možete započeti doručkom koji se sastoji od banane, grčkog jogurta i tvrdo kuhanog jajeta, koji će vam osigurati približno 19 grama proteina. Za ručak ili večeru, porcija od oko 80 grama pilećih prsa, uz pola šalice riže i pola šalice povrća, dat će vam oko 25 grama proteina.
