U današnjem članku pišemo o temperaturi pranja veša i objašnjavamo zašto uobičajenih 40 stepeni nije uvijek najbolji izbor. Niža temperatura može smanjiti potrošnju energije i pomoći da odjeća duže zadrži boju i oblik, ali postoje situacije u kojima je topliji ciklus ipak potreban.

Temperatura od 40 stepeni decenijama se smatra svojevrsnom zlatnom sredinom za pranje veša. Dovoljno je visoka da ostavlja utisak temeljitog pranja, ali ne djeluje toliko agresivno kao programi od 60 ili 90 stepeni. Zbog toga je mnogi biraju automatski, bez obzira na to šta se nalazi u bubnju.

Međutim, savremene mašine za pranje veša i današnji deterdženti omogućavaju dobre rezultate i na nižim temperaturama. Za majice, pantalone, bluze, pidžame i drugu svakodnevnu odjeću koja nije izrazito zaprljana, program od 30 stepeni često može biti sasvim dovoljan.

To ipak ne znači da veš nikada ne treba prati na 40 stepeni. Takva tvrdnja bila bi previše pojednostavljena. Pravi izbor zavisi od oznake na etiketi, vrste materijala, mrlja, higijenskih potreba i uputa proizvođača mašine i deterdženta.

Najvažnije pravilo: Broj na etiketi odjevnog predmeta predstavlja najvišu preporučenu temperaturu pranja, a ne temperaturu koja se obavezno mora koristiti. Ako na etiketi piše 40, odjevni predmet se uglavnom može prati i na 30 stepeni, pod uslovom da nije posebno zaprljan i da ne postoje povećani higijenski zahtjevi.

Zašto pranje na 30 stepeni može biti bolji izbor

Najveći dio električne energije koju mašina koristi tokom pranja odlazi na zagrijavanje vode. Kada se temperatura smanji sa 40 na 30 stepeni, uređaj mora potrošiti manje energije da bi vodu doveo do zadane vrijednosti.

Kolika će ušteda zaista biti zavisi od modela mašine, trajanja programa, količine veša, cijene električne energije i drugih postavki. Zbog toga nije moguće svakom domaćinstvu obećati isti iznos na godišnjem računu. Ipak, niža temperatura u pravilu znači manju potrošnju energije.

Ako se mašina uključuje nekoliko puta sedmično, čak i mala razlika po jednom ciklusu može postati primjetna tokom godine. Posebno je korisno birati ekonomične programe kada veš nije jako zaprljan i kada mu je potrebno samo uobičajeno osvježavanje.

Program označen kao „Eco 40–60“ ponekad izaziva zabunu. Njegov naziv ne znači nužno da voda tokom cijelog ciklusa ostaje na 40 ili 60 stepeni. Riječ je o standardizovanom ekonomičnom programu namijenjenom pamučnom vešu koji se prema etiketi može prati na tim temperaturama. Mašina prilagođava temperaturu, količinu vode i trajanje ciklusa kako bi smanjila potrošnju.

Takvi programi često traju duže od klasičnih. To ne znači da troše više energije. Duže okretanje veša može nadoknaditi nižu temperaturu vode, pa mašina postiže odgovarajući rezultat bez intenzivnog zagrijavanja.

POZADINA SAVJETA

Pranje na nižim temperaturama posebno je pogodno za svakodnevnu odjeću koja nema tvrdokorne mrlje. Majice, trenerke, košulje i lagano nošena garderoba najčešće se mogu uspješno oprati na 30 stepeni, uz odgovarajući deterdžent i pravilno napunjen bubanj.

Niža temperatura može produžiti trajanje odjeće

Toplota ne djeluje samo na prljavštinu. Ona utiče i na vlakna od kojih je odjeća napravljena. Često pranje na višim temperaturama može ubrzati blijeđenje boja, slabljenje elastičnih dijelova i promjenu prvobitnog oblika pojedinih komada.

Tamna garderoba nakon velikog broja toplijih pranja može izgubiti dubinu boje, dok se kod određenih sintetičkih materijala mogu javiti promjene u elastičnosti. Pamuk se može skupiti ako se opere na temperaturi višoj od one koju dopušta etiketa, a osjetljive tkanine mogu postati grublje ili se deformisati.

Pranje na 30 stepeni blaže je prema većini bojenih i osjetljivijih materijala. Na taj način crni komadi duže ostaju tamni, šarena odjeća sporije blijedi, a elastične trake i vlakna manje se izlažu termičkom opterećenju.

Duže trajanje odjeće donosi i finansijsku korist. Ako majice, pantalone, donji dijelovi trenerki i drugi često korišteni komadi zadrže oblik i boju tokom većeg broja pranja, neće ih biti potrebno tako brzo mijenjati.

To istovremeno znači i manje tekstilnog otpada. Odjeća koja se duže koristi sporije završava u kontejnerima, a smanjuje se i potreba za kupovinom novih komada. Ipak, temperatura nije jedini faktor koji određuje vijek trajanja garderobe.

Pretrpavanje bubnja, prevelika količina deterdženta, agresivna centrifuga i često sušenje na veoma visokoj temperaturi također mogu oštetiti materijale. Zbog toga je važno posmatrati cijeli postupak pranja, a ne samo broj prikazan na ekranu mašine.

Kako sačuvati odjeću:

  • Prije pranja provjeriti simbole na etiketi.
  • Tamnu i šarenu odjeću prati na nižoj temperaturi kada je moguće.
  • Zatvoriti patentne zatvarače i osjetljivu odjeću okrenuti na naličje.
  • Ne prepunjavati bubanj jer voda i deterdžent moraju prolaziti između komada.
  • Koristiti količinu deterdženta preporučenu za tvrdoću vode i veličinu punjenja.
  • Tvrdokorne mrlje tretirati prije uključivanja mašine.

Kada 30 stepeni nije dovoljno

Iako je niža temperatura dobar izbor za većinu uobičajenog veša, nije prikladna za svaku situaciju. Kada je u domaćinstvu prisutna zarazna bolest, kada su tkanine zaprljane tjelesnim tečnostima ili kada se peru predmeti koji zahtijevaju viši nivo higijene, topliji program može biti opravdan.

Posteljinu, peškire, kuhinjske krpe, platnene pelene i određene komade donjeg rublja ponekad je preporučljivo prati na 60 stepeni, ali samo ako etiketa materijala to dopušta. Viša temperatura, u kombinaciji s odgovarajućim deterdžentom i punim ciklusom, može pomoći u smanjenju broja mikroorganizama.

Poseban oprez potreban je ako neko u kući ima probavnu infekciju, gljivično oboljenje, šugu ili drugu lako prenosivu bolest. U takvim okolnostima treba slijediti savjet ljekara ili nadležne zdravstvene ustanove, prati kontaminirane predmete odvojeno i koristiti temperaturu preporučenu za konkretan slučaj.

Temperatura od 60 stepeni može biti korisna i za povremeno pranje pamučnih peškira i posteljine, ali se prije toga mora provjeriti etiketa. Neki moderni materijali, zaštitne navlake i osjetljive tkanine ne podnose tako toplu vodu.

Program od 90 stepeni danas je potreban znatno rjeđe. Najčešće se koristi za izdržljive bijele pamučne tkanine u posebnim higijenskim okolnostima ili za ciklus održavanja prazne mašine, ako je tako navedeno u uputstvu proizvođača.

VAŽAN TRENUTAK

Niža temperatura štedi energiju, ali nije zamjena za higijenski program kada postoji bolest ili ozbiljna kontaminacija. U takvim situacijama prednost treba dati sigurnosti i zdravstvenim preporukama, čak i ako ciklus troši više električne energije.

Deterdžent, mrlje i održavanje mašine

Savremeni deterdženti često sadrže sastojke koji djeluju već na 20 ili 30 stepeni. Enzimi u biološkim deterdžentima pomažu u razgradnji proteinskih, masnih i drugih uobičajenih mrlja, zbog čega veoma topla voda nije uvijek potrebna.

Ipak, ni najbolji deterdžent ne može nadoknaditi nepravilno korištenje mašine. Ako je bubanj pretrpan, veš se neće moći slobodno kretati, a voda neće ravnomjerno doprijeti do svih komada. Ako se stavi previše deterdženta, mogu ostati tragovi na tkanini i naslage u unutrašnjosti uređaja.

Tvrdokorne mrlje treba tretirati prije pranja. Tragove trave, krvi, ulja, šminke ili hrane nije uvijek moguće ukloniti samo povećavanjem temperature. Štaviše, vruća voda može neke proteinske mrlje učiniti još težim za uklanjanje.

Važno je i redovno održavati samu mašinu. Česta upotreba hladnijih programa može pogodovati stvaranju naslaga deterdženta, vlage i neprijatnih mirisa u gumi vrata, ladici i bubnju. Vrata i ladicu nakon pranja treba ostaviti odškrinute kako bi se unutrašnjost osušila.

Filter treba čistiti u skladu s uputstvom proizvođača, a povremeno pokrenuti program za čišćenje bubnja. Ako mašina nema poseban takav program, treba provjeriti priručnik i koristiti temperaturu i sredstvo koje proizvođač preporučuje.

Najbolje pravilo zato nije da se veš uvijek pere na jednoj temperaturi. Za lagano zaprljanu svakodnevnu garderobu 30 stepeni često predstavlja razuman izbor koji može smanjiti potrošnju energije i sačuvati tkanine. Za peškire, posteljinu i veš iz domaćinstva u kojem je prisutna infekcija ponekad je potreban program od 60 stepeni.

Umjesto automatskog okretanja dugmeta na 40, korisnije je prvo pogledati šta se nalazi u bubnju. Nekoliko sekundi potrebnih za provjeru etiketa, razvrstavanje tkanina i izbor odgovarajućeg programa može donijeti čišći veš, duže trajanje odjeće i manju potrošnju energije.

Preporučujemo