Postoji više vrsta glavobolje i svako je bar jednom u životu imao ovaj neprijatan zdravstveni problem. Uzroci za pojavu bolova u glavi mogu biti različiti a nekada ona upozorava i na moždani udar.
Na pitanje treba li se brinuti o moždanom udaru kada pati od glavobolje, teško je odgovoriti ne, no rijetko se to događa praćeno glavoboljom. Na pitanje treba li se brinuti o moždanom udaru kada pati od glavobolje, teško je odgovoriti ne, no rijetko se to događa praćeno glavoboljom. Dehidracija, promjene tlaka i vlage, loš san zbog povišenih temperatura, smanjen apetit i preskakanje obroka, jako sunce, tjelesna aktivnost tijekom vrućina, mogu biti uzroci migrene.
- Stručnjaci preporučuju da je ključno promatrati kako se glavobolja manifestira, a o stanju koje je opasno i alarmantno nedavno je u podcastu Zdravo sa Ivanom sudjelovao neurolog s Vojnomedicinske akademije (VMA) dr. Aleksandar Pantović. – Mnoge glavobolje koje se javljaju su beznačajne. Oko 95 posto glavobolja zapravo se smatra neozbiljnima. Izraz “benigni” koristi se samo da ih se opiše kao nesmrtonosne, ali to ne znači da ne mogu uzrokovati štetu. Kad nekoga boli glava, njegovo funkcioniranje je narušeno, kaže dr. Pantović u podcastu Zdravo sa Ivanom.
Na pitanje treba li se brinuti o moždanom udaru kada pati od glavobolje, teško je odgovoriti ne, no rijetko se to događa praćeno glavoboljom. – Osobito kada se radi o ishemijskom moždanom udaru, jer moždane strukture nemaju živčane završetke. Hemoragijski moždani udari, koji se najčešće javljaju, uzrokovani su proširenjem krvnih žila i nedostatkom prokrvljenosti, mogu biti praćeni jakom glavoboljom, zbog čega ih je važno što prije dijagnosticirati, kaže dr. Pantović u podcastu Zdravo sa Ivanom. Stručnjaci savjetuju da mali gubitak tekućine može negativno utjecati na funkcioniranje organizma, posebice kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Dehidracija je rezultat unosa manje vode nego što je potrebno. Osim žeđi, prvi simptomi uključuju umor, vrtoglavicu, suhu kožu i tamniju mokraću. U ozbiljnijim situacijama može doći do zbunjenosti, ubrzanog rada srca, pa čak i smrti. Kava, alkohol i sok ne mogu zamijeniti vodu, već mogu povećati gubitak tekućine. Preporučena dnevna količina vode za odraslu osobu je oko dvije litre, ali je ta količina veća tijekom tjelesne aktivnosti, izlaganja suncu i konzumacije slane hrane. Posebnu pozornost treba obratiti na najmlađe jer djeca brže gube vodu i teže prepoznaju simptome dehidracije.
Tijekom ljeta preporuča se izbjegavanje boravka vani u najtoplijem dijelu dana (11-17 sati), nošenje lagane i svijetle odjeće te jesti voće i povrće koje sadrži puno vode, poput lubenice, krastavaca i rajčice. Nutricionisti preporučuju da se tijekom ljetnog razdoblja ne preskaču obroci, već da se prehrana prilagodi – lagana, svježa i česta s raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i ribom, pomoći će tijelu da dobije sve potrebne hranjive tvari, bez preopterećenja. Tijekom ljeta položaj sunca se često mijenja, što uzrokuje nestabilnost dana i dovodi do pada tlaka i porasta temperature.
Nizak atmosferski tlak često je popraćen visokom vlagom, što može dovesti do osjećaja vlage i uzrokovati tegobe poput glavobolje, umora i pospanosti. Dodatno, visoka vlažnost zraka smanjuje učinkovitost hlađenja tijela putem znojenja, što povećava poteškoće u podnošenju visokih temperatura kod ljudi. Visoke temperature, povećana vlaga i dulji dani dovode do brojnih problema s kvalitetnim snom. Tijekom ljeta povećao se broj ljudi koji se žale na neispavanost, isprekidan san i jutarnji umor, što je svakako istina. Ljeto može imati negativan utjecaj na kvalitetu i trajanje našeg sna.
Stručnjaci tvrde da toplina usporava probavu i mijenja prirodni ritam tjelesnih aktivnosti. Kad je vrijeme vruće, tijelo će pokušati sniziti unutarnju temperaturu, što će dovesti do toga da veća količina krvi putuje kroz kožu, a manja kroz probavni sustav. Kao takav, želudac radi sporije, što rezultira smanjenjem osjećaja gladi. Unatoč uvriježenom mišljenju da je ljetna smanjena glad korisna, to prije svega vrijedi za one koji žele smršaviti. Međutim, opasno je i ne jesti obroke. Dugotrajna konzumacija nedovoljne količine kalorija i hranjivih tvari može dovesti do pada energije, glavobolje, vrtoglavice, a kod osjetljivijih osoba i do pada šećera u krvi.
Kod djece i starijih osoba može dovesti do težih zdravstvenih problema. Tijekom ljeta smanjuje se i količina unesenih proteina i zdravih masnoća jer su teži obroci manje privlačni po vrućem vremenu. To može utjecati na ponovni rast mišića, imunitet i cjelokupno stanje tijela. Ljetne dane karakterizira duže izlaganje suncu, više vremena vani i intenzivnije osvjetljenje, ali dovode i do češćih glavobolja građana. Intenzivno svjetlo, osobito tijekom najtoplijeg dijela dana, može dovesti do bolova u očima, hormonalnih promjena i povećanog širenja krvnih žila, a sve je to povezano s glavoboljama.
Oni koji više vremena provode vani bez šešira često opisuju pulsirajuću bol u sljepoočnicama ili stražnjem dijelu glave, koja se javlja nakon kratkog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Stručnjaci preporučuju da je za očuvanje zdravlja i izbjegavanje toplinskog udara ključno pažljivo planiranje i precizna prilagodba intenziteta tjelesne aktivnosti. Toplina smanjuje sposobnost tijela da se učinkovito ohladi, što povećava rizik od dehidracije, umora i toplinskog udara. Zbog toga je važno odabrati odgovarajuće vrijeme za vježbanje.
