Posljednjih nekoliko dana zima je pokazala zube i pored velikih snježnih padavina imamo i jako niske temperature. Ljudi svoje domove griju ili preko centralnog grijanja ili na pelet a mi vam danas donosimo još jedan primjer.
Janko iz Stare Pazove zaokupio je veliko zanimanje građana Srbije kada je otkrio da cijele zime za grijanje ne izdvaja više od 100 eura (oko 200 KM), a uspio je zagrijati gotovo 230 četvornih metara. Točnije, otkrio je alternativni pristup smanjenju troškova grijanja koji se može mjeriti s ukupnim troškovima drugih tijekom cijele zime. Nadalje, Janko tvrdi da je ovaj način grijanja ekološki prihvatljiv i zdravlju, znatno više od korištenja fosilnih goriva. Za grijanje doma koristi baliranu sojinu slamu.
- Navodi da mu je ostao znatan višak od prošle zime, koja je bila blaža; stoga ove godine nije pripremio toliko slame, u pravilu proizvede 1200 bala za jednu sezonu. Na upit o prostoru koji grije, odgovorio je da se radi o 180 četvornih metara stambene površine, što uključuje garažu i gospodarsku zgradu, što ukupno iznosi 230 četvornih metara. Zanimljivo je da ne potroši više od 100 eura za cijelu zimsku sezonu. Janko u svom dnevnom boravku posjeduje sobni termostat koji koristi za održavanje temperature, osiguravajući da u cijelom domu ona konstantno ostane na 21,5 stupnjeva.
Što se događa u njegovoj odsutnosti? On to rješava s lakoćom. Navodi da kada obitelj prisustvuje svijećama, on modificira termostate na takav način da ako spali 8 bala tijekom dana i podigne temperaturu na baterijskom termostatu na određenu razinu, neće biti potrebe za dodatnim balama ako on počinje goreti u 14:00 danas i nastavlja se do 14:00 sljedećeg dana. Spremink će održavati temperaturu i prenositi je do relevantnih objekata. Nadalje tvrdi da nije sam u ovom nastojanju, jer u njegovoj općini Pazova ima još deset susjeda koji se bave sličnim aktivnostima.
“Sojinu slamu koristim za grijanje, dok istovremeno proizvodim soju kao nusproizvod. Slama, koja bi obično služila kao humusna struktura u tlu, umjesto toga se koristi za izgaranje. Shodno tome, moj kotao radi pomoću bala sojine slame ”, navodi Janko u videu podijeljenom na YouTubeu. Jedina mana ovakvog načina grijanja, kaže Janko, je potreba za odgovarajućim uvjetima i dovoljno prostora za skladištenje bala koje moraju ostati suhe.
Bale pokazuje da uključuje bacanje otprilike svakih pola minute i spominje da se može programirati da radi na relejnom sustavu, što mu omogućuje da baca bez svjesnog napora. Najskuplji kotao koji je nabavio prije više od 13 do 14 godina nabavio je za 1200 eura jer mu je trebao veći model da primi cijelu balu. U konačnici, dok je eksperimentirao s raznim opcijama, tvrdi da se sojina slama ističe kao superioran izbor zbog svoje iznimne učinkovitosti grijanja, optimalne iskoristivosti i minimalnog zaostalog otpada.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je odigrala ključnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. Ova cijenjena biljka može se pohvaliti poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak je raširen u raznim dijelovima svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Primarni aktivni spoj u češnjaku je alicin, koji je poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao veliki značaj, smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a artefakti koji sadrže češnjak otkriveni su u grobnicama faraona. I u staroj Grčkoj i u Rimu, sportaši su uzimali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitku kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje za svoja terapeutska svojstva.
Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih prednosti, češnjak je nezaobilazan u svakom domu i sastavni je dio svakog obroka. Ima ključnu ulogu u prehrambenoj praksi, funkcionirajući kao začin za široku lepezu jela. U suvremeno doba mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se redovita konzumacija u sirovom obliku, a nepoželjni zadah može se ublažiti korištenjem soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
