Kada je Novak Đoković trijumfirao u Torinu i osigurao svoj 24. Grand Slam naslov, učvrstio je svoje mjesto među najvećim sportašima u povijesti. Kao rezultat toga, pozornost svijeta ponovno se okrenula svakom aspektu njegova života. Nedavno se pojavio video u kojem Novak govori o svojim osobnim čitateljskim preferencijama.
Nole je, izražavajući svoju naklonost prema djelima Jovana Deretića, koji se bavi našom drevnom poviješću, rekao da Deretićeva djela uvijek nosi sa sobom kad god krene na putovanje. Ova je izjava poslužila kao katalizator za razvoj video spota koji ima za cilj omogućiti dublje razumijevanje povijesnih doprinosa Jovana Deretića. Prije širenja Rimskog Carstva, srpski je bio univerzalni jezik. Ilustrativan primjer ovoga je kada su perzijski izaslanici stigli u Makedoniju. Tada je s njima izravno razgovarao mladić po imenu Aleksandar, bez potrebe za prevoditeljem ili tumačem navodno na srpskom jeziku. U video prilogu iz emisije voditelj govori o autoru Ilijade i Odiseje, nazivajući pojedinca Homerom. Međutim, postoji određena rasprava o tome da li se ova osoba zapravo zove Homer ili Omer. Jovan Deretić ubacuje se s prijedlogom imena Momir. Bogovi Grčke su samo replike bogova Srbije. Među tim božanskim bićima je Apolon, koji je priznat kao srpski bog, i božica Gea, poznata kao srpski ekvivalent Geji.
Jovan Deretić ulazi dalje u prošlost , dajući objašnjenje o podrijetlu grčkog naroda, pripisujući njihovo ime njihovim navodnim sklonostima krađi i iznuđivanju. Dodatno, on tvrdi da je Isus Krist svoje učenje prenosio na srpskom jeziku. 2021. godine u 82. godini života preminuo je Jovan Deretić, ugledni publicista. Tijekom njegove karijere, Deretićevi spisi i publikacije izazvali su značajne rasprave zbog njegovog istraživanja srpske antičke povijesti, koja se proteže od 2000. godine prije Krista do 7. stoljeća. Među znanstvenicima koji su ustvrdili postojanje dokaza o trajnoj prisutnosti slovenske rasne i etničke komponente na europskom kontinentu, posebice na Balkanskom poluotoku, u trajanju od najmanje dvije i pol tisuće godina, isticao se Deretić.
Njegovo istraživanje primarno je usmjereno na srpsku antičku povijest, temu koja nije prepoznata u službenoj historiografiji. U svojim spisima zadire u postojanje srpske antičke povijesti koja se proteže od 2000. godine prije Krista do 7. stoljeća. Prema službenim povijesnim izvješćima, ovo razdoblje koincidira s dolaskom Srba na Balkan uz ostale slavenske zajednice. Važno je priznati da prevladavajući konsenzus među istraživačima i povjesničarima jest da se Jovana I. Deretića općenito smatra pseudopovjesničarom. Opći je konsenzus da njegove tvrdnje nemaju činjeničnog temelja i da zanemaruje temeljna načela kritičkog i metodološkog istraživanja. Novak je poznat po tome da voli alternativne stvari u svakom aspektu svog života pa je čini se tako i sa literaturom koju čita.
