U našem je kraju prevladavala epidemija hripavca, koji se obično naziva u narodu “magareći kašalj”. Ovu infekciju respiratornog trakta uzrokuje bakterijski uzročnik Bordetella pertussis i vrlo je zarazna. Institut za javno zdravlje Srbije “Dr. Milan Jovanović Batut” navodi da se kod dojenčadi i novorođenčadi rijetko javlja tipičan simptom napadaja kašlja, dok adolescenti, odrasli i djelomično cijepljena djeca mogu imati blage ili atipične simptome. Za potvrdu dijagnoze hripavca potrebno je napraviti laboratorijsku pretragu nazofaringealnog brisa kod svake osobe koja ima kašalj koji traje dva tjedna ili dulje i koji se ne može pripisati nijednom drugom uzroku, bez obzira na dob.
U dojenčadi se uzima bris čak i ako kašalj kratkotrajno traje, pod uvjetom da se kašalj ne može pripisati nijednoj drugoj bolesti i da je evidentan jedan ili više sljedećih simptoma: ponavljani napadaji kašlja,
Simptomi poput grčeva, povraćanja ili apneje (privremenog prestanka disanja) bez vidljivog uzroka često se opažaju kod dojenčadi mlađe od godinu dana. Ovi se simptomi mogu pojaviti nakon kašlja ili povraćanja.
U Centru za mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” laboratorijska potvrda dijagnoze hripavca. Metode laboratorijske dijagnoze razlikuju se ovisno o duljini razdoblja kašlja. Kod kašlja kraćeg od 14 dana uzima se bris nazofarinksa. Za kašalj koji traje između 14 i 28 dana uzimaju se i bris i uzorak krvi. Ako kašalj traje dulje od 28 dana, za dijagnozu je potreban samo uzorak krvi. Gradski zavod za javno zdravstvo Beograd (GZJZ) ove je godine do studenoga 2023. prijavio 47 slučajeva, prema njihovim podacima.
Tijekom proteklih pet godina u Beogradu je različit broj oboljelih od hripavca. U 2018. bilo je 29 dokumentiranih slučajeva, dok ih je u 2019. bilo samo 14. U 2020. broj slučajeva značajno je pao na tri, au 2021. prijavljena su samo dva slučaja. Konačno, u 2022. godini nije bilo prijavljenih slučajeva velikog kašlja na području Beograda. Predstojnica Klinike za dječje bolesti KBC-a Dragiša Mišović, dr. Olivera Ostojić, izjavila je da se hripavac, poznat i kao hripavac, u posljednje vrijeme ponovno pojavljuje u našem društvu. Ovakva pojava je nedopustiva zbog činjenice da postoji cjepivo koje pruža potpunu zaštitu od ove bolesti. Prema nedavnom intervjuu dr. Ostojića u Jutru Prve, bolest ne treba shvaćati olako jer može izazvati teške komplikacije, osobito kod mlađih pacijenata. Najrizičnija skupina su dojenčad od rođenja do šestog mjeseca života, do potpunog cijepljenja. Prijenos ove bolesti događa se putem dišnog sustava, a može se brzo širiti među osobama koje nisu primile odgovarajuće cijepljenje.
Bolest napreduje u dvije različite faze, koje počinju nakon pojave početnih simptoma. Dr. Ostojić pojašnjava da se početni stadij hripavca, virusne respiratorne bolesti, javlja na isti način kao i većina drugih respiratornih infekcija. Ovaj prvi stadij traje sedam do deset dana i karakteriziran je simptomima kao što su kašalj, curenje nosa i rijetko povišena temperatura. Drugi stadij bolesti, koji se obično naziva faza uvažavanja, je najmučniji. Ova faza može trajati dva do tri mjeseca, zbog čega se hripavac često naziva i “bolest sto dana”. Prema riječima dr. Ostojića, ovaj drugi stadij je najupečatljiviji aspekt bolesti. Djeca često doživljavaju kratkotrajne napade koji obično traju jednu do dvije minute. Mogu iznenada ostati bez zraka, osjećati se svladano, problijediti i postati potpuno iscrpljeni. Bitno je napomenuti da ti napadi mogu dovesti do nekih komplikacija, uključujući upalu pluća, herniju i rektalni prolaps. Prema riječima liječnika, kašalj može biti naporan zadatak za neke ljude, osobito djecu. Znakovi da se dijete bori s kašljem uključuju natečene oči, plavu kožu i otežano disanje. Roditelji su obično upoznati s ovim prizorom i odvedu dijete u bolnicu na nadzor. Nakon toga slijedi period stabilizacije, koji može trajati i do deset dana dok se kašalj smanjuje. Ukupno, ovaj proces može trajati do stotinu dana.B92 je nedavno razgovarao s pedijatrom Mihajlom Stevanovićem o ponovnoj pojavi hripavca, bolesti koja je zahvaljujući napretku moderne medicine gotovo iskorijenjena. Prema Stevanovićevim riječima, prevladava teorija da je oslabljena zaštita od bolesti izravna posljedica smanjene procijepljenosti. Dr. Stevanović je naveo da, iako bolest nije iskorijenjena, mnogo je manje težih slučajeva zbog povećanja broja cijepljene djece. Apeluje se na roditelje da svoju djecu vakcinišu protiv ove bolesti.
