Danas kada živimo u 21 vijeku i svjedoci smo munjevitog napretka tehnologije i nauke, i dalje postoje bolesti koje su neizlječive i koje odnose veliki broj ljudskih života. Naša tema u ovom članku je Parkinsonova bolest.
Joy Winsroy iz Škotske poznata je u medicinskim zajednicama po svom izvanrednom otkriću da se njuhom može identificirati Parkinsonova bolest. Ova impresivna sposobnost navela je istraživače na stvaranje revolucionarnog dijagnostičkog testa koji može uvelike poboljšati rano otkrivanje ove bolesti.
Joyina priča počinje s njezinim suprugom Lesom koji je počeo pokazivati simptome bolesti. Joy je primijetila da iz njega izbija jasan, neugodan miris i opetovano ga je krivila za lošu higijenu, uvjerena da je to izvor problema. Iako je Les zanijekao te optužbe, Joy se nije mogla otresti osjećaja da nešto nije u redu. Nisu shvatili da su promjene u mirisu zapravo posljedica Parkinsonove bolesti.
Joy je primijetila neobičan i pljesniv miris koji se širio iz Lesova tijela, osobito oko vrata i ramena. Tek kad je Les dobio službenu dijagnozu Parkinsonove bolesti, Joy je mogla povezati taj poseban miris sa stanjem. Dodatno je potvrdila ovu vezu kada je susrela druge pojedince u grupi za podršku Parkinson UK, koji su imali sličan miris. Joyeva smrt u lipnju 2015. nije umanjila utjecaj njegovih uvida o značaju mirisa, koji nastavljaju nadahnjivati tekuća istraživanja.
Istraživači sa Sveučilišta u Manchesteru inspirirali su Joy i napravili test koji detektira Parkinsonovu bolest pomoću brisa kože. Ova tehnika koristi pamučni štapić za skupljanje sebuma, masne tvari prisutne na koži na područjima koja se rijetko čiste, poput leđa. U kontroliranom laboratorijskom okruženju, test je pokazao impresivnu stopu točnosti od 95% za otkrivanje Parkinsonove bolesti.
- Istraživači su ispitali uzorke sebuma 79 osoba kojima je dijagnosticirana Parkinsonova bolest i usporedili ih s uzorcima 71 zdrave osobe. Nalazi sugeriraju da se analiza sebuma, koji odaje poseban miris, može koristiti za dijagnosticiranje bolesti. Vodeći ovo istraživanje, profesorica Perdita Baran naglasila je važnost nedavnih dostignuća, napominjući da trenutno ne postoji dostupan kemijski test za Parkinsonovu bolest. Izražava optimizam da će ova pretraga uskoro biti implementirana u kliničke laboratorije, što će omogućiti bržu i precizniju dijagnostiku, što bi moglo uvelike poboljšati kvalitetu života pacijenata.
Parkinsonova bolest je prepoznata kao najbrže rastući neurološki poremećaj u cijelom svijetu, koji pogađa oko 145.000 ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući preko 12.000 iz Škotske. Trenutačno ne postoji učinkovit tretman za ovo stanje, a dijagnoze se često temelje na vidljivim simptomima, što može otežati rano otkrivanje.
Joy Winsroy je optimistična da će njezina situacija pomoći u poboljšanju dijagnostičkih metoda, pružajući obiteljima više vremena i šanse za poboljšanu kvalitetu života prije nego što bolest previše napreduje. U konačnici, smjernice njezina preminulog supruga da obavijesti liječnike o njezinoj jedinstvenoj sposobnosti da osjeti bolest putem mirisa mogle bi značiti značajan napredak u medicinskom polju.
Parkinsonova bolest je degenerativno stanje koje s vremenom napreduje, obično obilježeno simptomima poput drhtanja, bradikinezije ili usporenosti pokreta, ukočenosti i problema s držanjem tijela. U uznapredovalim stadijima može dovesti do značajnih fizičkih i psihičkih poremećaja. Uzroci i temeljni mehanizmi ove bolesti nisu dobro shvaćeni, a dijagnoze se prvenstveno postavljaju na temelju promatranih kliničkih karakteristika.
Degenerativne promjene obično se događaju u dijelu mozga koji se naziva substantia nigra kada se pojavi Parkinsonova bolest (PD). Ovo područje odgovorno je za proizvodnju dopamina, kemikalije neophodne za normalno i točno kretanje. Obilježje Parkinsonove bolesti je značajan nedostatak dopamina, što dovodi do simptoma povezanih s PD-om. Oba spola su pogođena bolešću.
Dok osobe starije od 50 godina pokazuju značajno veću prevalenciju, zabrinjavajući je porast slučajeva među mlađim pacijentima. Simptomi uključuju niz primarnih (osnovnih) i sekundarnih manifestacija povezanih s Parkinsonovom bolešću. Ključno je prepoznati da neće svaki pacijent pokazivati potpuni spektar simptoma; zapravo, većina ne.
