Dolazi nam proljeće i već sada imamo na trpezi neke namirnice koje rastu u ovo vrijeme a jedna od njih je i divlji luk odnosno srijemoš koji ima jako velike blagodeti kada je u pitanju naše zdravlje.
Sezona berbe je uveliko počela, a ova ljekovita biljka vrlo je učinkovita za detoksikaciju organizma. Sremuš je moćna samonikla biljka poznata po sposobnosti da nakon duge zime pomladi tijelo i pročisti ga od glave do pete. Obično se naziva medvjeđi luk, a poznat je po svojoj sposobnosti da ojača čak i ova velika stvorenja. Ugledni travar Momčilo Antonijević osvetljava primenu i namenu ove biljke, poznate kao divlji ili medveđi luk. Nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih smo skloni konzumiranju obilja masne hrane štetne za zdravlje srca i krvožilnog sustava, sremeuš se nameće kao pravi spasitelj koji čisti naše krvne žile i podržava pravilan rad srca, objasnio je Antonijević u razgovoru za Naj ženu.
- Osobe s visokim krvnim tlakom, visokim kolesterolom ili sistemskom kandidijazom mogli bi smatrati korisnim uključiti sremuš u svoju prehranu jer ima i prebiotička svojstva. Nacionalni travar ističe da je za potpuni rad i detoksikaciju organizma sremuš potrebno konzumirati svaki dan i bez prekida u trajanju od dva tjedna. Sremuš se mora koristiti u svježem stanju, jer sušenjem ili bilo kojim drugim načinom konzerviranja gubi sva ljekovita svojstva, osim za pripremu tinkture. Osim toga, preporučljivo je smanjiti rezanje što je više moguće.
Sremuš, slično svom domaćem rođaku, češnjaku, ima spojeve sumpora koji pokazuju antibakterijska svojstva. Antonijević navodi: „Kod sistemske kandidijaze preporuča se koristiti sremuš jer je bogat prebioticima – tvarima koje služe kao hrana korisnim bakterijama u našem organizmu – u borbi protiv prisutne gljivične infekcije. Sremuš se može dinstati s jajima, umiješati u proju sa sirom ili spojiti s kruhom; no za optimalne dobrobiti u čišćenju kardiovaskularnog sustava preporuča se konzumiranje svježeg.
Momčilo Antonijević predlaže primamljiv recept za sremuš salatu. Počnite tako što ćete hrpu sremuša nasjeckati na veće komade. Za začin dodati malo soli i kiselo mlijeko, najbolje ovčje. Umjesto ulja uključite mješavinu mljevenih sjemenki, poput sirovih sjemenki bundeve i suncokreta.
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja igra ključnu ulogu u globalnim kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja više od pet tisuća godina. Ova omiljena ljekovita biljka, koja potječe iz srednje Azije, unesena je u mnoge krajeve svijeta. Bogat hranjivim tvarima, češnjak jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Primarni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U egipatskoj kulturi češnjak je imao značajnu vrijednost i smatran je svetom biljkom; davan je robovima kako bi ojačao njihovu snagu i otpornost, a čak je otkriven i u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su prije natjecanja konzumirali češnjak, dok su ga vojnici uzimali prije bitaka kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i otpornost na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava.
S obzirom na svoje kulinarske i ljekovite prednosti, češnjak je i danas neizostavan dio svakog kućanstva te je sastavni dio brojnih jela. Ima ključnu ulogu u prehrani, funkcionira kao začin za gotovo sva jela. U moderno doba mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv brojnih bolesti. Preporuča se redovito jesti u sirovom obliku, a loš zadah možete ublažiti limunom, jabukom, mentom, mlijekom, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
