Koža je naš najveći organ koji je izložen spoljnim uticajima. Mnogi od nas imaju mladeže koji ponekad mogu biti opasni i po život i zato je važno pratiti svaku promjenu na njima i posjetiti dermatologa.
Osim dva rutinska pregleda madeža kod stručnjaka, možete obaviti samopregled kako biste provjerili ima li promjena, kao što je utvrđivanje predstavlja li madež rizik, a zatim se po potrebi obratite liječniku. U našoj zemlji često kažemo „bolje spriječiti nego liječiti“, a to bi načelo svakako trebalo vrijediti i za naš pristup mladima. Madeži su pokazatelj abnormalne agregacije i proliferacije melanocitnih stanica unutar kože.
- Ove melanocitne stanice stvaraju melanin, pigment odgovoran za boju kože, koji također služi kao prirodna obrana od štetnog UV zračenja sunca. U idealnom slučaju, te bi stanice trebale biti ravnomjerno raspoređene po površini kože bez ikakvih nakupina (nikad se ne nalaze u parovima), osim na dlanovima i tabanima. Pri rođenju uočavamo nekoliko madeža, koje nazivamo urođenima; svi ostali madeži klasificirani su kao stečeni.
Većina ovih madeža pojavljuje se unutar prvih 20 godina života, iako se dodatni madeži mogu razviti i nakon tog razdoblja. Kako vrijeme odmiče, većina madeža malo izblijedi i postane uočljivija. Postoje slučajevi kada madeži mogu potamniti, primjerice nakon izlaganja suncu, tijekom adolescencije ili tijekom trudnoće. Nekim madežima također mogu rasti stidne dlake. Nekoliko madeža može nestati samo od sebe tijekom vremena, dok će nekoliko drugih ostati nepromijenjeno tijekom života osobe.
Redoviti posjeti dermatologu ili plastičnom kirurgu mogu igrati ključnu ulogu u prevenciji raka kože. Pravovremeno otkrivanje bilo kakvih promjena na madežu može dovesti do prevencije melanoma. Uz dva redovita pregleda madeža kod stručnjaka, samopregledom možete utvrditi je li došlo do promjena, npr. predstavlja li madež opasnost, a zatim se javiti liječniku. Sve nagle promjene na madežu, uključujući neočekivani rast, promjenu oblika ili boje, krvarenje, pojavu krasta, svrbež, bol, upalu ili crvenilo oko madeža, kao i bilo kakve ozljede, ukazuju na potrebu kontaktiranja stručnjaka liječnik.
Ovaj stručnjak će provesti početni klinički pregled i dermoskopiju, budući da se takav madež može smatrati “opasnim”. Što je veći broj ovih znakova, veća je vjerojatnost razvoja melanoma. Iako samopregled madeža nije pouzdana metoda, može vam poslužiti kao poticaj da potražite liječničku pomoć kada je to potrebno. Pet koraka za samoprocjenu madeža. Dok procjenjujete svaki madež pojedinačno, evo ključnih čimbenika koje treba uzeti u obzir kako biste utvrdili je li neki od njih potencijalno “opasan”
Simetrični madeži manje su opasni i obično imaju pravilan oblik, bilo da su ovalni, okrugli ili duguljasti. Ako uočite asimetrični madež, preporučljivo je da ga pregleda liječnik. Tijekom samopregleda usredotočite se na rubove madeža. Ako izgledaju “čisto”, ravno i dobro definirano, nema razloga za brigu. Međutim, ako su rubovi nepravilni, nazubljeni ili variraju u boji, savjetuje se konzultirati liječnika.
Manje rizični madeži pokazuju spektar boja koji se proteže od svijetlo kestenjaste do tamnosmeđe. Međutim, vrlo tamni, crni madeži opravdavaju posjet liječniku. Ako je madež veći od 6 milimetara, savjetuje se konzultirati liječnika; međutim, nije nužno razlog za zabrinutost ako je madež ostao nepromijenjen u obliku, rubovima i boji. Ako madež pokazuje bilo kakve promjene poput upale, vlažnosti, boli, krvarenja, pojačane pigmentacije ili gubitka boje, vrijeme je za stručnu procjenu.
Stručnjaci se slažu da se samo jedan od svakih 100.000 madeža razvije u melanom, a temeljita evaluacija od strane stručnjaka može identificirati 95% melanoma. Kada se promijenjeni madež izreže u ranim fazama nakon potvrđene dijagnoze, vjerojatnost izlječenja je gotovo zajamčena.
