Voće je nezaobilazan dio zdrave ishrane, jer obezbjeđuje tijelu obilje vitamina, minerala, vlakana i antioksidanasa. O voću i njegovim pozitivnim a i negativnim kartakteristikama u nastavku….

Međutim, iako većina ljudi vjeruje da je svako voće jednako korisno, istina je da različite vrste imaju potpuno različit uticaj na naš organizam. Neke vrste voća ubrzavaju probavu, pomažu u kontroli težine i jačaju imunitet, dok druge mogu otežati varenje i dovesti do povećanja tjelesne mase. Posebno se ističu dvije vrste – šljive i grožđe, koje važe za voće s izuzetno visokim sadržajem šećera i koje je organizmu teže probavljivo. S druge strane, jedna egzotična voćka, a to je ananas, može biti dragocjen saveznik u borbi protiv kilograma, naročito u zimskom periodu.

  • Šljive su često na stolu jer mnogi misle da su idealne za regulaciju probave. Doista, one sadrže dosta dijetetskih vlakana koja doprinose crijevnoj funkciji. Ipak, ono što se često zaboravlja jeste da su šljive i veoma bogate prirodnim šećerima. Kada se konzumiraju u većim količinama, dolazi do naglog porasta glukoze u krvi, što izaziva pojačano lučenje inzulina. A upravo višak inzulina podstiče skladištenje masti u tijelu, pa tako šljive, umjesto da budu saveznik, lako postanu faktor u dobijanju neželjenih kilograma. Osim toga, zbog visokog udjela vlakana, kod osoba s osjetljivim sistemom za varenje šljive mogu prouzrokovati nadutost, grčeve ili probavne smetnje.

Vrlo slična situacija je i sa grožđem. Ovo voće je omiljeno zbog svoje sočne slatkoće i često se jede u većim porcijama. Međutim, upravo ta slatkoća potiče iz velike količine prirodnog fruktoznog šećera. Jedna šaka grožđa može sadržavati i više od 20 grama šećera, što ga svrstava u red voća koje najviše doprinosi povećanju tjelesne mase. Još jedan problem predstavlja njegov glikemijski indeks, koji je relativno visok. To znači da grožđe veoma brzo podiže nivo šećera u krvi, što dovodi do kratkotrajnog osjećaja sitosti, ali i naglog osjećaja gladi ubrzo nakon jela. Na taj način, iako je ukusno i sočno, grožđe može izazvati prejedanje i nepotrebni kalorijski višak.

  • Pored šećera, i šljive i grožđe imaju specifične karakteristike koje ih čine težim za probavu. Šljive s obiljem vlakana mogu opteretiti crijeva, dok grožđe, sa svojom tankom korom i visokom koncentracijom fruktoze, kod mnogih ljudi izaziva proljev ili nadutost. Zbog toga nutricionisti često savjetuju da se ovo voće jede u manjim količinama i da se ne kombinuje s drugim namirnicama koje dodatno opterećuju digestivni sistem.

  • Suprotno njima, ananas je primjer voća koje može pomoći kod kontrole težine i poboljšanja metabolizma. Ono što ga čini posebnim jeste enzim bromelain, koji ima sposobnost da razgrađuje masti i proteine. Zahvaljujući tome, ananas ubrzava proces varenja i pomaže tijelu da efikasnije koristi unijete hranljive materije. Osim toga, bromelain ima i protivupalna svojstva, pa može ublažiti razne upalne procese u organizmu. Redovno konzumiranje ananasa doprinosi i boljoj probavi, dok istovremeno ubrzava rad metabolizma.

Za razliku od šljiva i grožđa, ananas nije bogat šećerom. Njegov sadržaj šećera je relativno nizak, što ga čini pogodnim za osobe koje žele smanjiti unos kalorija. Istovremeno, ananas je pun dijetetskih vlakana koja daju osjećaj sitosti, pa on sprečava nepotrebno grickanje između obroka. Njegova karakteristična žuta boja potiče od vitamina A, koji je od suštinskog značaja za zdravlje vida, kože i imunološkog sistema. Uz to, ananas sadrži i obilje vitamina C, pa jača otpornost na prehlade i gripu, što je posebno važno tokom hladnih zimskih mjeseci.

  • Naravno, važno je naglasiti da nijedno voće nije potpuno “loše”. I šljive i grožđe imaju svoje pozitivne strane – sadrže antioksidanse i korisne nutrijente. Problem nastaje kada se pretjeruje ili kada se zanemaruju njihove nutritivne specifičnosti. Zato stručnjaci naglašavaju da je umjerenost ključ. Preporučena dnevna količina voća kreće se oko 200 grama. Na taj način organizam dobija sve potrebne hranljive materije, ali se izbjegava prekomjeran unos šećera. Da bi se ishrana uravnotežila, korisno je uz voće unositi više povrća, jer ono sadrži manje šećera, a obiluje vitaminima i vlaknima.

  • Ako se napravi pravi balans, voće može biti dragocjen dio svakodnevne ishrane, ali samo ako se konzumira pametno i u ograničenim količinama. Dakle, dok šljive i grožđe treba jesti s oprezom, jer su slatke i teže za varenje, ananas se izdvaja kao odličan saveznik u održavanju zdrave tjelesne težine i jačanju otpornosti organizma, naročito kada je zima i kada tijelu treba dodatna podrška. Razumijevanje svojstava različitih vrsta voća omogućava nam da donosimo bolje prehrambene odluke i tako dugoročno čuvamo svoje zdravlje.
Preporučujemo