Ljudi cijeli život provedu u potrazi za srećom mada niko ne zna tačno definisati šta je ona. Tako na primjer oni koji su siromašni misle da je sreća imati puno novaca dok oni koji su bogati tvrde da to nije istina.
Svakodnevno se izlažemo pretjeranim opterećenjima i raznim štetnim navikama koje nerijetko dovode do osjećaja nezadovoljstva i nedostatka. Kako bismo njegovali vitalnu pozitivnost potrebnu za sreću, važno je napraviti i manje i značajne prilagodbe u našim životima. U nastavku ćemo navesti tri jednostavne promjene koje biste trebali eliminirati kako biste postigli veće zadovoljstvo i užitak.
- Potraga za savršenstvom želja je koju dijele mnogi, a utječe na aspekte poput karijere, odnosa i fizičkog izgleda. Ključno je razumjeti da su ti ideali čisto izmišljeni. Uvjerenje da drugi vode savršen život dok mi žudimo za nečim većim jednostavno je iluzija. Okolina nas puna je nesavršenosti, a težnja za idealnim životom nalik onom na ekranu u konačnici je uzaludan pothvat.
Umjesto da se klonimo svojih nedostataka, trebali bismo u potpunosti prihvatiti svoje nesavršenosti i pronaći radost u jednostavnim životnim zadovoljstvima. Prema psiholozima, na naše raspoloženje i opću sreću mogu uvelike utjecati negativne misli i pesimističan pogled. Nažalost, kroz život se moramo suočiti s brojnim neizbježnim negativnim iskustvima i okolnostima.
Kao rezultat toga, više negativnih misli nije potrebno. Kada imate negativne misli o sebi, svom poslu, voljenoj osobi ili bilo kojem drugom dijelu života, preporuča se da odvojite trenutak da zastanete i potražite pozitivne elemente u tim situacijama. Kada dođete do te spoznaje, bit će jasno da je pozitivnost doista prisutna. Život u prethodnim razdobljima oštro je u suprotnosti s našim trenutnim iskustvima.
Razmišljanje o prošlosti često dovodi do nakupljanja negativnih osjećaja. Bilo da se radi o propuštenim prilikama ili žaljenju za prijašnjim vezama, poslovima ili načinima života, razmišljanje o prošlim vremenima neizbježno potiče emocije tuge, čežnje i nezadovoljstva. Da bismo postigli sreću, važno je osloboditi se prošlosti i prigrliti mogućnosti koje su pred nama. Prošlost se ne može promijeniti, ali možete utjecati na sadašnjost, zbog čega je vitalno usvojiti perspektivu punu nade.
Usmjerite svoj fokus na ono što je dostižno ili neposredno pred vama, jer tu se nalazi istinska radost. Dodatni tekst: Statistike pokazuju da oko 3 do 4 posto pojedinaca u razvijenim zemljama pati od depresije. Čini se da je ovo stanje češće među ženama, kojima se depresija dijagnosticira dva do tri puta češće nego muškarcima. U Hrvatskoj se procjenjuje da je između 100.000 i 200.000 ljudi pogođenih depresivnim poremećajima, a svaki peti Hrvat vjerojatno će se suočiti s barem jednom epizodom depresije tijekom života.
Zabrinjavajuće je da otprilike 15 posto teško bolesnih pacijenata koji se nalaze na bolničkom liječenju nažalost odluči okončati vlastiti život kako bi pobjegli od duboke patnje. Opće je prihvaćeno da su više od dvije trećine pojedinaca koji si oduzmu život oni koji pate od teške depresije. Glavni okidači za ovo stanje uključuju vanjske utjecaje kao što su stres, loša prehrana, nedovoljno sunčeve svjetlosti, niske razine tjelesne aktivnosti te korištenje alkohola i raznih droga.
Depresija je stanje koje utječe na središnji živčani sustav, a rezultat je promjena u kemiji mozga i funkciji živčanih stanica. Uobičajeni vanjski okidači za ovo stanje uključuju stres, lošu prehranu, nedovoljnu izloženost svjetlu, nisku razinu tjelesne aktivnosti i korištenje alkohola i određenih lijekova i narkotika. Istraživanja su pokazala da neki ljudi imaju prirodnu sklonost depresiji, koja se prenosi kroz njihovo genetsko nasljeđe.
Ova ideja o genetskom temelju za depresiju, koja sugerira da pojedinci mogu biti predisponirani za poremećaje raspoloženja, dobro je priznata u području biološke psihijatrije.
