U ne tako davnoj prošlosti smatralo se da su ženska djeca manje vrijedna od muške i da bi roditelji sav svoj imetak trebali prepisati sinovima odnosno da bi im sestre trebale prepustiti svoj dio.
Najzapaženiji pravni slučaj iz Čačka bio je spor između braće i sestara. Ovaj slučaj, koji se zbio 1994. godine, pamti se i dan danas. Dva brata su pokrenula parnicu protiv svoje sestre, koja se odbila odreći svog dijela imovine u zakonskom vlasništvu. Iako je prošlo nekoliko godina, slučaj je službeno okončan tek početkom ove godine, unatoč činjenici da su oba brata danas pokojna. Sestra ostaje živa; međutim, ona tek treba stupiti u posjed svoje imovine. Rodna neravnopravnost na Balkanu manifestira se u nekoliko oblika, a jedan od njih je tradicija da sestre svoju imovinu ostavljaju braći.
- Iako se ova praksa može činiti zastarjelom, ona opstaje u suvremenom društvu. Ne tako davno, ženu koja je tvrdila da ima pravo smatrali su siromašnom kćeri, nezaslužnom sestrom, pa čak i nedostojnom osobom. Utjecaj patrijarhalnih vrijednosti je nepobitan, što pokazuju žene koje shvaćaju odricanje svojih imovinskih prava muškoj braći i sestrama kao uobičajeni aspekt obiteljske tradicije, bez obzira na njihovu financijsku situaciju ili obrazovanje.
U nekim regijama i dalje prevladava uvjerenje da bi muškarci trebali zadržati vlasništvo nad imovinom, dok se žene suzdržavaju od polaganja prava na takvu imovinu, na temelju očekivanja da će se na kraju udati i preseliti u prebivalište svojih muževa. Cijeli slučaj predvodila je ugledna Dragana Aleksić. Aleksić je u razgovoru za Telegraf otkrila ishod slučaja i promislila da li je na svom profesionalnom putu nailazila na slične situacije. Porijeklo stvari seže unatrag do 1994. godine, kada su braća odlučila pokrenuti pravni postupak protiv svoje sestre u pokušaju traženja imovine za koju su tvrdili da im pripada.
Važno je naglasiti da je sestra bila glavni nasljednik cjelokupne imovine, budući da je njezina majka bila u braku s njihovim ocem, te su živjeli na njezinoj zemlji. Naime, braća nisu dijelila biološku vezu sa svojom sestrom. “Možda se pravni sukob razriješio, ali ona još nije dobila imovinu”, piše Aleksić za Telegraf, ističući da je u tijeku daljnji diobeni postupak. Ovaj je postupak prvotno obustavljen 1994. godine kada su pokrenute pravne radnje za utvrđivanje nasljedstva i njezina prava na njega. Kako navodi odvjetnik, ovaj slučaj, iako karakterističan, nažalost nije rijedak u pravnom području.
Naša sugovornica napominje da se često primjećuje da žene sebe pogrešno doživljavaju lišenim istih prava kao i njihovi muški članovi obitelji. Međutim, kada iznose svoje opravdane zahtjeve, drugi često sugeriraju da su takvi zahtjevi izneseni na štetu njihove braće. Nažalost, među nekima i dalje postoji uvjerenje da bi se sestre trebale odreći svog nasljedstva u korist svoje braće, unatoč zakonskoj činjenici da žene imaju jednaka prava na svu imovinu.
Bonus tekst:
Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i prepoznatljivoj aromi, ubraja se među najstarije ljekovite biljke i kroz povijest je imao istaknuto mjesto u globalnoj kulturi i praksi prirodnog liječenja. Ova cijenjena ljekovita biljka može se pohvaliti poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak je od tada raširen u raznim regijama diljem svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Primarni aktivni spoj u češnjaku je alicin, poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U staroegipatskoj kulturi češnjak je bio vrlo cijenjen i smatran svetom biljkom; davali su ga robovima kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost, a čak je otkriven i u grobnicama faraona. I u staroj Grčkoj i u Rimu, sportaši su konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije bitaka kako bi ojačali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje je stekao priznanje zbog svojih terapeutskih svojstava.
Zbog svoje kulinarske i medicinske upotrebe, češnjak je neizostavan sastojak svakog kućanstva i svakog obroka, igrajući vitalnu ulogu u prehrani kao začin u gotovo svim jelima. Trenutno ga mnogi pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv niza bolesti. Preporuča se dosljedno ga uključiti u prehranu u sirovom obliku. Osim toga, lijekovi za loš zadah mogu uključivati korištenje soka od limuna, soka od jabuke, soka od metvice, mlijeka, žvakanja zrna kave ili kombiniranja s maslinovim uljem.
